Zbog slabih prihoda, Vlada se odlučila da ukine koncesije na šume i da uvede tržište drvnih sortimenata, od kojega očekuje veći priliv novca. Lani je od koncesija prihodovano 4,7 miliona, što je manje nego u 2008. godini, a koncesionari nisu ispunili zadatak koji je pred njih postavljen.
U informaciji o reorganizaciji koncepta koncesionog korišćenja šuma, koja je usvojena na poslednjoj sjednici, predloženo je uvođenje prodaje drvnih sortimenata na šumskim stovarištima. Prethodno bi, kako piše u informaciji, bio angažovan privatni sektor na izvršavanju poslova na sječi stabala, izradi drvih sortimenata i njihovom izvozu na stovarišta u šumi, dok bi se vremenom taj posao organizovao u režiji države u određenom procentu.
Kako piše u dokumentu, formiranje tržišta drvnih sortimenata je višestruko korisno, prije svega za drvoprerađivače koji nijesu specijalizovani za korišćenje šuma.
– Na taj način će iz prve ruke dobiti sirovinu za polufinalnu i finalnu preradu drveta traženog kvaliteta. Firmama koje započinju biznis, drvni sortimenti će biti dostupniji, a prodajom drvnih sortimenata obezbijediće se veći budžetski prihodi – piše u vladinom dokumentu.
Kako piše u informaciji, koncesioni sistem je nepovoljan za državu, a prihodi su od 2008. do 2012. konstantno padali. Te 2008. godine prihodi su bili 5,6 miliona, da bi do 2012. pali na 2,9 miliona. Od tada su prihodi rasli i u 2016. godini su iznosili 4,7 miliona.
Radom Uprave za šume i davanjem koncesija bavila se i Državna revizorska institucija, koja je utvrdila niz nepravilnosti u sprovođenju koncesionih ugovora, naplaćivanju koncesionih naknada i neraskidanju ugovora koji se ne realizuju i ne poštuju.
Kroz sistem koncesija od 2007. do 2016. godine ugovorena je sječa 3.617.700 metara kubnih bruto drvne mase, a izvršena sječa je iznosila 2,74 miliona metara kubnih neto drvne mase. Budžetski prihodi po osnovu koncesionih naknada za korišćenje šuma iznosili su 35,9 miliona.
– Toliki nivo prihoda nije ostvaren nijedne godine od početka primjene koncesionog modela korišćenja šuma. S druge strane, koncesionari koji su realizovali ugovore uglavnom nijesu postigli svrhu zbog koje su dobili koncesiju, a to je ubrzan razvoj drvne industrije postizanjem što većeg stepena finalizacije proizvoda od drveta. Kao dodatni problem pojavio se prekomjerni izvoz drvne sirovine u zemlje u okruženju, posebno u Albaniju – piše u dokumentu.
D.M.
Aktivno 18 ugovora
Od 2007. godine do danas zaključeno je 68 ugovora, od kojih je trenutno aktivno 18, piše u informaciji.
– Od 30 ugovora na sedam godina, 24 su prestala da važe, dok je šest i dalje aktivno. Uprava za šume je raskinula 26 ugovora, od čega četiri sporazumno, a ostale zbog neizvršavanja ugovora od strane koncesionara – navodi se u vladinom dokumentu.
)){kind=small}
