Ministar poljoprivrede Milutin Simović ne smatra da Crna Gora treba da ima definisanu poljoprivrednu strategiju u smislu da se treba vratiti na dirigovanu ekonomiju i govoriti ko će, šta i kada zasaditi.
Česte su javne ocjene i stavovi da Crna Gora već decenijama nema plodotvornu agrarnu politiku usklađenu sa prirodnim, tržišnim i ekonomskim potrebama države. Često se dešava da, na primjer, lubenice jedne godine imaju dobru cijenu, naredne godine dođe do povećanja proizvodnje istog proizvoda, što neminovno dovodi do pada otkupnih cijena. Slično je i sa kulturama poput jagoda, paprika, krompira, kupusa.
– Ne bih bio sklon da najavim zaokret agrarne politike u tom pravcu da država, Vlada, odnosno Ministarstvo poljoprivrede treba da propišu šta, ko i u kojoj mjeri treba čega da proizvodi. To treba da bude rezultat dijaloga između poljoprivrednika uz podršku ministarstva i prezentacije stanja na tržištu – ukazivanja na određene špiceve kada dolazi do pada cijena. Postoji mnogo odgovora kako izbjeći padove cijena na tržištu u špicevima – proširivanjem sezone gajenja poljoprivrednih kultura i izborom vrsta i hibrida koji imaju različitu stasnost i mislim da tako treba pojačati komunikaciju, a ne da se vraćamo na dirigovanu ekonomiju i govorimo ko će, šta i kad zasaditi – kazao je Simović.
Pojačan nivo odgovornosti i analize svih poljoprivrednih proizvoda koji dolaze u Crnu Goru obilježiće novi uspjeh u ukupnom sistemu bezbjednosti hrane, smatra ministar. Kako je istakao, u poslednjih 15 dana iz sektora biljne proizvodnje vratili su sa graničnih prelaza tri pošiljke, jer su kvalitetom bile daleko ispod predviđenog.
– Naše laboratorije su konstatovale da se u tim proizvodima nalazi višestruko povećan sadržaj rezidua pesticida i veoma smo zadovoljni zbog te činjenice, jer smo zaustavili dobru količinu proizvoda koji su se mogli naći na našim trpezama. Tom problemu smo pristupili odgovorno i zato smo podigli nivo odgovornosti i analize svih poljoprivrednih proizvoda koji dolaze u Crnu Goru, jednako i iz sektora mesne proizvodnje, kao i iz sektora biljne proizvodnje i svih ostalih sektora. To je naša odgovornost i obaveza. Radićemo to isključivo na bazi standarda kako to rade razvijene evropske države od kojih želimo da preuzmemo sistem bezbjednosti hrane – kazao je Simović.
Komentarišući ocjene vlasnika mesne industrije da će damping cijene uništiti domaću proizvodnju, Simović je rekao da se taj problem rješava doslednom primjenom Zakona o spoljnoj trgovini, koji definiše odgovore u odnosu na ono što su svi elementi nelojalne konkurencije, u šta spadaju i damping, kao i prekomjerni uvoz.
Na pitanje da li se može očekivati da uskoro dođe do povećanja otkupne cijene mlijeka, koja je sada 23 centa, ukazujući na računicu farmera iz Tuzi koja ima 10 krava i za 430 litara ne zaradi ni 100 eura, Simović ja kazao da nema takvih najava. Navodi da Crna Gora sa aspekta otkupne cijene mlijeka, uključujući i premije koje daje država, vodi konkurentnu ekonomsku politiku. Simović je potom sabirao cente za litar mlijeka, pretvarajući 23 u 35.
– To je 23 centa plus mogućih 10 centi ako se zadovolji količina i kvalitet, pa to onda nije 23 već 33 centa i ako se tome dodaju lokalne premije, a mislim da Podgorica daje dva ili tri centa, to je već 35 centi. Ako tome dodate još i ostale podrške koje se dobijaju za nabavku mehanizacije – opreme u mljekarskom sektoru, onda tu dolazimo do nekog stimulativnog ambijenta za tu poljoprivrednu proizvodnju. Uz to podsjećam i da ekonomiju ne možemo graditi na ekonomiji farme od nekoliko grla – kazao je Simović.
On tvrdi da je u tom resoru ispravljena stara praksa neodgovaranja aplikantima čime su bili uskraćeni na pravo žalbe. Svi koji apliciraju za subvencije ili bilo koji javni poziv dobiju obavještenje da su dobili traženu podršku, a oni koji nijesu – jasno definisane razloge negativne odluke.
S.R.
Za milion eura 348 prijava
Na javni poziv za dodjelu podrške za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme, vrijedan milion eura, od čega je pola miliona bespovratne podrške, pristiglo je čak 348 aplikacija, saopštio je Simović obilazeći imanje Nikole Camaja, poljoprivrednika iz Vuksanlekića, koji je i sam aplicirao za poljoprivredne mašine. Camaj, koji se 15 godina bavi plasteničkom proizvodnjom ističe da bez podrške ministarstva ne bi mogao da nabavi sve što je bilo potrebno jer bi ga te investicije koštale 60.000 eura.
– To ne bih mogao dati iz svog džepa, a ovako sam uložio u nabavku najprije plastenika, potom i motokultivatora i još jedne mašine i već su mi vratili dio novca, a ja svoj kredit. Doduše, imao sam sreće sa zimskom proizvodnjom i to me je spasilo. Nekad je bilo duplo bolje, ali se ne žalim – kazao je Camaj.
Predsjednik GO Tuzi Abedin Adžović naveo je da je prije obilaska imanja Camaja ministru Simoviću predočio probleme poljoprivrednika iz Malesije pri čemu je istakao obezbjeđivanje vode za ruralna područja i potrebu da se obezbijedi plasman, odnosno otkup lubenica koje stižu na tržište za nekoliko dana.