Kamatne stope su na istorijskom minimumu od 7,12 odsto sa trendom daljeg blagog pada, kazao je guverner Radoje Žugić nakon jučerašnjeg sastanka sa direktorima 15 banaka koje posluju u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, sve aktivnosti koje rade sa Udruženjem banaka odnose se na liječenje svih ranjivosti.
– Smatramo da postoji još prostora jer je, ipak, i pored dobrog trenda, to još skup input za liječenje ranjivosti realne ekonomije koja se, prije svega, odnosi na konkurentnost ekonomije i njenu likvidnost – rekao je Žugić.
Prema njegovim riječima, pravljena su i regionalna poređenja koja su pokazala da je ipak malo veći nivo kamatnih stopa u jednom dijelu, nego što je u okruženju.
– A nijesam siguran da je Crna Gora ekonomski više rizična od zemalja regiona – kazao je on.
Predsjednik Udruženja banaka Esad Zaimović, odgovarajući na pitanje ima li uslova za smanjenje kamata, kazao je da na to pitanje odgovor nije jednostavan.
– Svi smo srećni što je trend takav, ali puno faktora utiče na visinu kamatne stope. Ne bih mogao prognozirati, možemo samo da se nadamo da može biti tako – naveo je Zaimović.
Žugić je kazao da je CBCG privela kraju pet zakona, odnosno izmjene i dopune Zakona o CBCG, kao i zakone o bankama, u dijelu određenih preventivnih aktivnosti, o sanaciji banaka i o finansijskim institucijama i podsjetio da je nedavno usvojen Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju.
– Zajedno smo ocijenili da je sistem značajnije unaprijeđen, da su svi ključni finansijski parametri u pozitivnom smjeru, kao i da je nekad trend važniji od samog nivoa. Rastu kapital, krediti i aktiva, a jedino simbolično je smanjenje depozita, gdje očekujemo preokret u narednom periodu – rekao je Žugić i dodao da će u budućem periodu nastaviti komunikaciju sa bankama u funkciji snaženja finansijskog sistema.
Zaimović je istakao da bankare najviše interesuje nova regulativa koju priprema CBCG u skladu sa standardima kojima treba da se prilagođavaju, kao i da ih brine kako će to uticati na buduće poslovanje i bilanse.
– U postupku pridruživanja EU moramo da usklađujemo i našu regulativu koja je prilično zahtjevna, prvenstveno sa aspekta potrebe za dodatnim kapitalom u bankama, a utiče negativno i na bilanse banaka u smislu povećanja troškova poslovanja – rekao je Zaimović.
On je istakao da bankarima, kada je riječ o Zakonu o sanaciji banaka, nijesu bili poznati potencijalni efekti u kojima će svaka banka morati finansijski da finansijski.
Žugić je saopštio da će se sav trošak koji će se ticati sanacije banaka u budućem periodu jednim dijelom vezati za rizični profit svake banke.
– Odgovorili smo bankarima da će prvo troškove da snose povjerioci, zatim vlasnici, povjerioci i kreditori, Fond za zaštitu depozita, pa sanacioni fond koji neće ugroziti ni profitabilnost ni rizični profit banaka sa stepenom izdvajanja u zajedničku kasu – rekao je Žugić.
J.V.
)){kind=small}
