Elektroenergetska inspekcija je konstatovala da najveći potrošači električne energije u Crnoj Gori – Kombinat aluminijuma i nikšićki Toščelik ne ulažu dovoljno u održavanje u pogone elektroenergetskih razvoda.
– Što se tiče velikih potrošača (KAP Podgorica i Toščelik – Željezara Nikšić), treba istaći da su pogoni elektroenergetskog razvoda kod njih tehnološki stari, amortizovani i sa nedovoljnim ulaganjem u održavanje – navedeno je u izvještaju o radu Uprave za inspekcijske poslove u prošloj godini, koji je nedavno usvojila Vlada.
Imovinu KAP-a je u nekoliko rata otplatila kompanija Uniprom, koja je preuzela tu fabriku 2014. godine, dok je Željezaru iz stečaja kupila turska kompanija Toščelik 2012. godine.
Zakoni nad čijom primjenom nadzor sprovodi elektroenergetska inspekcija su: Zakon o energetici, Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, Zakon o zaštiti na radu, Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti, kao i pravilnici o tehničkim normativima.
Ines Mrdović iz MANS-a istakla je da ni KAP, niti Željezara odavno ne ispunjavaju elementarne standarde kada su u pitanju energetski pogoni.
– Ali nadležnim inspekcijskim organima ne pada na pamet da se pozabave tim pitanjem, već zabijaju glavu u pijesak i otvoreno tolerišu takvo nedopustivo postupanje. U svakoj iole uređenoj državi, najveći industrijski proizvođači moraju da zadovolje veoma stroge uslove i dobiju integrisanu dozvolu za rad. Međutim, kako ni KAP, niti Željezara ne mogu ispuniti zahtjeve za dobijanje takve dozvole, naša Vlada se dosjetila da prolongira rokove za njeno dobijanje, umjesto da zahtijeva od vlasnika kompanija da investiraju u njih i koliko-toliko ih osavremene. Rezultat toga je ignorisanje osnovnih zahtjeva u pogledu standarda koji se moraju zadovoljiti, a Vlada vjerovatno planira da rokove za dobijanje integrisane dozvole i dalje prolongira sve dok to bude bilo moguće – kazala je ona.
Za to vrijeme, kako je naglasila, privatni vlasnici KAP-a i Željezare iznose milione eura iz tih preduzeća, i nije im u interesu bilo kakva modernizacija.
– Danas je svima jasno da je njihov isključivi cilj – u svim narednim godinama izvući što više profita prije konačnog zatvaranja fabričkih pogona. Nažalost, sve to se događa uz puno znanje Vlade i kompletne države, koja je odavno zgazila javni interes i poštovanje zakona, a poklekla pred privatnim interesnim lobijima i licima povezanim sa vladajućom vrhuškom – istakla je Mrdovićeva.
Predsjednik OO Radničke partije Podgorica Radovan Tošković, koji je i bivši član glavnog odbora Sindikata radnika KAP-a, podsjetio je na to da su svi, na čelu sa predstavnicima Vlade, ćutali na to kad se krala struja iz evropske interkonekcije za KAP, te da je očekivano i da se ćuti vezano za to što je u toj kompaniji zastarjela tehnologija.
– KAP je počeo da proizvodi 1971. godine, što znači da je čak 46 godina država uzimala profit iz KAP-a, pri čemu ništa nije ulagala. Tehničko tehnološke linije su zastarjele, što je i normalno nakon toliko godina, ali se nameće logično pitanje, zbog čega se o tom problemu ćuti i zbog čega se ne ulaže u modernizaciju. KAP je bio i ostao ekološka mrlja u Crnoj Gori, pa bi trebalo da se ispita i gdje je završilo 20 miliona eura, koliko je trebalo da se uloži u sanaciju dva bazena crvenog mulja. KAP troši mnogo struje, ali su u toj kompaniji ugašena dva velika pogona, odnosno fabrika glinice i prerađivački kapaciteti, ali se ne zna zbog čega. Takođe, troši se ogromna količina električne energije u fabrici anoda u KAP-u, ali se niko ne pita zbog čega se javlja ogroman škart koji nastaje pri izradi tih anoda – kazao je Tošković.
Tošković je istakao da je kompletna industrija u Crnoj Gori uništena, te da su jedina nada što se tiče proizvodnih kapaciteta upravo KAP i Željezara. On je istakao da je u KAP-u, od prodaje imovine tog preduzeća kompaniji Uniprom Veselina Pejovića, ugašeno preko 50 odsto ćelija, ali da KAP i dalje troši više struje nego bilo koji kombinat aluminijuma u Evropi.
– Prema procjenama, u KAP-u se za proizvodnju tone aluminijuma potroši 350 kilovata više u odnosu na ostale fabrike u Evropi koje se bave istom djelatnošću, upravo iz razloga što su fabrike koje se nalaze van Crne Gore modernizovane i u njima se koristi savremena tehnologija. Pa čak i kad je KAP izgrađen, tehnologija koja je počela da se koristi tada bila je zastarjela – naveo je on ističući da je nashvatljiv i podatak da je u tom preduzeću broj radnika sa 5,6 hiljada radnika sveden na 350.
Prema njegovim riječima, takvi podaci su porazni za državu.
– Od kako je KAP sagrađen, u toj fabrici su i dalje isti transformatori, ista elektromreža, zastarjeli strujni vodovi, pa je pravo čudo da se do sada nije desila neka veća havarija. Zaposleni u KAP-u su izloženi teškim i rizičnim uslovima, o čemu niko ne vodi računa. Dodatni problem su gubici na elektro mreži, koji i nastaju zbog zastarjele opreme, a te gubitke preko računa za struju plaćaju građani decenijama – rekao je Tošković.J.V.
Fabrika u sve gorem stanju
Tošković je podsjetio da su iz Vlade ranije, dok je država subvencionisala struju za KAP, stizala upozorenja da ta fabrika ne smije da ostane bez napajanja električnom energijom, iz razloga što bi u tom slučaju došlo do ekološke katastrofe ogromnih razmjera, što, tvrdi on, nije tačno.
– Sve ćelije u KAP-u mogu da se ugase planski, bez ikakvih posledica, jer je sistem tako napravljen, tako da su upozorenja koja su stizala iz Vlade zapravo samo obmana javnosti – rekao je Tošković.
On je istakao da je ulazak Uniproma u KAP zapravo samo borba da se domognu četiri miliona kvadrata zemljišta i poslovnih prostora.
– KAP je sada u gorem stanju u odnosu na period prije 2013. godine, odnosno prije ulaska Uniproma u tu kompaniju – rekao je on ističući da investitor nije ispoštovao nijedno obećanje, odnosno nije sagrađena ni gasna elektrana, nije došlo do modernizacije, niti je otvoreno dvije do tri hiljade novih radnih mjesta.