Građani nijesu protiv izgradnje gasovoda za Crnu Goru, Hrvatsku i Evropu, ali smatraju da predložena trasa gasovoda ne smije biti usvojena, već se mora ponuditi drugo rješenje, zaključeno je na zboru koji je sinoć, u organizaciji Savjeta mjesnih zajednica sa područja Grblja, održan u sali poslovnog centra „Vukšić” u Radanovićima.
Prije svega, kako su naveli, radi se o teritoriji koja je gusto naseljena i koja ima tendenciju razvoja. Takođe, to je i jedini prostor na kojem je moguće širenje opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budva. Istovremeno, kako je ocijenjeno, lokalitet je pogodan za razvoj turizma, poljoprivrede, maslinarstva i pčelarstva.
Prema riječima predsjednika Mjesne zajednice Krtoli Ivana Starčevića, projekat gasifikacije ima i političku stranu.
– Gasovod ide iz Azerbejdžana, Turske, preko Crne Gore do zapadne Evrope. To je rezervna varijanta ako Rusi zatvore gasovod. Trasa ulazi pored Ulcinja i ide kopnom ka Rtu Bigovica do Trstena, ide morem i zatim prolazi kroz Lastvu Grbaljsku, zahvata dio Radanovića, preko Krtola, Đuraševića, Radovića, ispod sela Gošići, starim putem Gošića i Krašića, prema Rtu Dobreš, a zatim se dio nastavlja prema Herceg Novom i drugi ka Hrvatskoj. Predviđene su tri pristupne stanice; Bar, Radanovići i Gošići – naveo je Starčević, dodavši da projekat gasovoda nije ucrtan u Prostorni plan Crne Gore (PPCG).
Ako se, kako je naveo, gasovod ucrta u Prostorni plan za obalno područje (PPOP), teško će moći da se izmijeni. Potrebno je, naglasio je on, da se planirana trasa na vrijeme koriguje, te da se uzme u obzir i lokalno stanovništvo, a ne samo najjeftinija varijanta za izradu projekta.
– Manjkavost je da je javna rasprava za PPOP završena u martu prošle godine i ovo sada je inicijativa prema lokalnim samoupravama da pokrenu inicijativu da se trasa izmjesti kako bi lokalno stanovništvo ostalo na vjekovnim ognjištima – naglasio je Starčević.
Plan je da trasa gasovoda prolazi i bafer zonu kulturne baštine Kotora, koja je pod zaštitom Uneskoa, a Starčević napominje da nije razmatrano kako će on uticati na vizuru tog prostora.
– Master plan gasifikacije je dokument koji je procjena isplativosti gasifikacije Crne Gore. On se naslanja na Prostorni plan za obalno područje, a tu trasu treba izmijeniti, po mišljenju Mjesne zajednice i Matice Boke, do Bara da dođe kopnom i dalje da ide mimo Luštice morem za Hrvatsku, kako bi gasovod zaobišao poluostrvo Luštica. Gasifikacija je dobro došla, ali trasu ne treba provlačiti kroz naseljeni dio, od Jaza do Rosa. Naša alternativa je Ulcinj–Bar kopnom, od Bara za Hrvatsku morem – kazao je on.
Skupu, na kome je bilo riječi i o gradnji Zip lajn žičare preko plaže Jaz i prolasku bulevara sa četiri trake kroz Grbalj, prisutvovalo je oko tri stotine građana kao i gradonačelnici opština Kotor i Budva Vladimir Jokić i Dragan Krapović, potpredsjednik tivatske opštine Siniša Kusovac, te predsjednica SO Kotor Dragica Perović, dok se pozivu nijesu odazvali predstavnici ministarstava ekonomije i turizma.
Predsjednik MZ Jaz Zoran Vukadinović tvrdi da investitor nema potrebnu dozvolu za gradnju žičare, pa je apelovano na nadležne institucije da trajno stopiraju radove i sruše nelegalno sagrađene polaznu i dolaznu stanicu, te da ne dozvole izdavanje dozvole za žičaru iznad plaže koja je dragulj Jadrana.
Mještani Grblja protive se i planiranom prolasku bulevara sa četiri trake, područjem kotorske opštine. Dužina trase je, kako je precizirao Stevan Kordić iz MZ Pelinovio, 16 kilometara.
– Tražimo da naše opštine ne dozvole usvajanje glavnog projekta dok se ne usaglase sa stavovima mjesnih zajednica Grblja, a posebno sa mjesnim zajednicama kroz koje prolazi bulevar jer su one direktno ugrožene i zainteresovane kako će bulevar izgledati i kuda će proći – navedeno je u zaključku skupa.
Najavljeno je da će mjesne zajednice, u dogovoru sa opštinama, formirati komisije koje će utvrditi detaljne i precizne zahtjeve za izradu glavnog projekta i tražiti od Direkcije za puteve (DP) da budu prihvaćeni.
B.M.
Predsjednici opština saglasni
Predsjednik opštine Kotor i njegov kolega iz opštine Budva saglasni su da će lokalne uprave tih gradova biti partneri građanima u vezi rješavanja navedenih pitanja. Jokić je naglasio da će se kompromis „morati praviti i s jedne i s druge strane”, pridruživši se Krapoviću koji je obećao da žičara neće dobiti zeleno svjetlo od opštine Budva, te da će betonska polazna stanica na teritoriji budvanske opštine biti srušena.