Prema preliminarnim podacima, neto priliv stranih direktnih investicija od januara do avgusta iznosio je 219,7 miliona eura, što je za 54,6 odsto manje u poređenju sa istim periodom prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke.
Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 483,9 miliona eura, dok je odliv iznosio 264,2 miliona eura.
U formi vlasničkih ulaganja ostvaren je priliv od 176,5 miliona eura, što čini 36,5 odsto ukupnog priliva.
– U strukturi vlasničkih ulaganja, 104,7 miliona eura odnosilo se na investicije u preduzeća i banke, ili 21,6 odsto ukupnog ulaganja, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 71,8 miliona. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 118,5 miliona eura, što čini 24,5 odsto ukupnog priliva. Priliv novčanih sredstava po osnovu povlačenja sredstava rezidenata investiranih u inostranstvu iznosio je 188,9 miliona eura (39 odsto ukupnog priliva) – navedeno je u biltenu CBCG.
Ukupan odliv stranih direktnih investicija od januara do avgusta iznosio je 264,2 miliona eura. Navodi se da se najveći dio odnosio na isplatu dividendi jedne kompanije, dok je odliv po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosio 14 miliona.
Miloš Konatar (URA) smatra da su investicije, kako strane, tako i domaće, neophodan preduslov za ekonomski rast i razvoj.
– Pokazatelj da je ove godine za čak 54,6 odsto manje direktnih stranih investicija u odnosu na prethodnu godinu govori da investitori nemaju povjerenje u ambijent koji je kreirala Vlada Crne Gore. Jasno je da investitori ne žele da ulažu u tržište slabih institucija, opterećeno korupcijom i organizovanim kriminalom. To je ono na šta godinama upozoravamo i glavni razlog zbog čega ozbiljni investitori u širokom luku zaobilaze Crnu Goru. Upravo zbog toga su državi neophodne promjene, stvaranje jakih institucija i odlučna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala – naveo je on.
Konatar je ukazao i da je dodatni problem metodologija obračuna stranih investicija u koje se uračunava i interkompanijski dug. Po metodologiji MMF-a, kada povezana lica odobre kredit jedno drugome, to se ne tretira kao kredit nego kao strana direktna investicija, a u velikom broju slučajeva taj kredit se otpisuje.
– Interkompanijski dug u suštini i nije direktna strana investicija, a mi smo ga računali i to čak u iznosu od 24,5 odsto ukupnog priliva investicija. Dakle, veliki problem je to što Vlada i dalje nema snage da se suoči sa problemima i krene da ih rješava, već i dalje gledaju svijet kroz neke svoje „ružičaste” naočare. Kada Crna Gora bude pravna država, jakih institucija, koja se odlučno bori protiv korupcije stvorićemo uslove da direktne investicije dođu u puno većem iznosu, i za takvu se Crnu Goru moramo što prije izboriti – poručio je Konatar.J.V.