Objašnjenja zbog čega zaključci usvojeni na prvoj međunarodnoj konferenciji o zaštiti ulcinjske solane, u aprilu prošle godine, nijesu ispunjeni ostavljaju prostor za veliki broj pitanja, od kojih je jedno da li ima dovoljno političke volje da se stvarno zaštiti Solana u Ulcinju, kazao je izvršni direktor Euro Natur Gabriel Švaderer.
On je to rekao na jučerašnjoj, drugoj međunarodnoj konferenciji o zaštiti Solane, koja je održana u Podgorici.
– Još uvijek vjerujemo da Vlada Crne Gore ima sredstava i političke volje da proglasi ulcinjsku Solanu zaštićenom na nacionalnom nivou, ali i kao Ramsar lokaciju i dodijeli joj taj status. Euro natur neće prestati da skreće pažnju međunarodne javnosti na ovo pitanje – rekao je Švaderer.
Prošlogodišnjim zaključcima, između ostalog, bilo je predviđeno da se nacionalna zaštita Solane uspostavi najkasnije do oktobra 2015, kao i da se proglasiti kao Emerald stanište najkasnije do juna prošle godine, do kada je Solanu trebalo nominovati za Ramsar područje. Uoči konferencije poslanice Evropskog parlamenta Aneliz Dods i Teri Rajntke uputile su pismo Vladi u kojem su istakle važnost Solane.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je da godinu nakon prošle konferencije, u pravnom smislu nije došlo do pomjeranja sa mrtve tačke, te da je situacija vezana za Solanu još nepovoljnija.
– Ustavni sud je stavio van snage dio prostornog plana Crne Gore koji je garantovao zaštitu Solani i izričito zabranjivao njeno pretvaranje u građevinsko zemljište, a na Savjetu za privatizaciju nalazi se odluka kojom se Eurofondu pokušava priznati da je za imovinu Solane plaćena tržišna naknada. Te dvije činjenice su nas vratile unazad godinama i tjeraju na postavljanje pitanja – ko bi imao najviše koristi od pretvaranja Solane u građevinske placeve i ko zapravo u Vladi koči stavljanje Solane pod međunarodnu zaštitu – kazao je Milovac.
Po njegovim riječima, u prethodnom periodu nevladin sektor i diplomatska zajednica uradili su dosta, kako bi se stekli uslovi da Solana dobije zaštitu, dok je od Vlade dobijeno ćutanje, odnosno izostala je konkretna akcija.
– Pitanje zaštite Solane odavno nije samo ekološko, već prije svega pravno pitanje, odnosno pitanje ultimativnog sukoba javnog interesa da se taj važan spomenik prirode zaštiti i privatnog interesa da se grade turistički, možda i stambeni kapaciteti. U pravno uređenim državama uloga vlada je nesporna – zaštita javnog interesa, međutim, u Crnoj Gori imamo specifičnu situaciju, jer kako će premijer da donese odluku u javnom interesu, kada banka njegovog brata ima nesporni ekonomski interes od toga da se Eurofondu i svima onima koji su na račun zemljišta Solane proteklih godina uzimali milionske kredite, prizna da je mizerna cijena po kojoj su privatizovali Solanu – zapravo i tržišna cijena – rekao je Milovac.
U periodu od 2005. do 2008, naveo je on, na račun zemljišta Solane podignuto je čak sedam kredita ukupne vrijednosti 5,2 miliona eura, uprkos, kako je naglasio, činjenici da je preduzeće „Bajo Sekulić” imalo samo pravo korišćenja, ali ne i pravo svojine nad preko 15 miliona kvadrata zemljišta Solane.
– U tom poslu su učestvovali svi, počev od Prve banke i CKB-a, preko vlasnika akcija Solane – Eurofonda i povezanih kompanija na čelu sa Veselinom Barovićem i njegovim ljudima, pa sve do državnih funkcionera u ulcinjskom i republičkom katastru, koji su, nažalost, plaćeni da štite javni interes.
Kako je kazao, imajući u vidu kako su se nizale hipoteke na zemljištu Solane, postoji dovoljno razloga za sumnju da je, kako je kazao, neko bio više plaćen da štiti privatni, nego javni interes.
– Tu dolazimo do nesporne činjenice da je Solana danas posao, prije svega za specijalnog tužioca koji u sklopu istrage mora da tačno utvrdi šta su bili motivi javnih funkcionera da godinama krše zakon, da li su bili podmićeni, koliko i od koga za prljavi posao koji su obavili. Prije svega, ono što bi trebalo da se desi kao prvi korak jeste da se nezakonite hipoteke skinu sa državne imovine, pa neka banke onda milione potražuju od onih koji su u to vrijeme upravljali Solanom i podizali kredite za svoje privatne kompanije. Tek kada te hipoteke, i one stvarne u ugovorima, ali i one koje se tiču krivične i političke odgovornosti budu skinute, možemo govoriti o održivim scenarijima za zaštitu Solane. Sve drugo je, bojim se, samo polovično rješenje koje služi da se domaćoj i međunarodnoj javnosti zamažu oči – rekao je Milovac.J.V.
Ne može se dobiti građevinska dozvola
Za Aleksandra Perovića iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica kašnjenje sa zaštitom područja Solane znači odugovlačenje i opstrukciju. Na drugoj strani, ministar turizma Branimir Gvozdenović kazao je da je bolje da se to pitanje odloži za nekoliko mjeseci, u cilju nalaženja kvalitetnog i dugoročnog rješenja.
Ambasadorka SAD Margaret En Ujehara kazala je da se pitanje Solane tiče cijele međunarodne zajednice, kao i da se Vlada SAD zalaže za rješavanje tog pitanja, kao i njihove evropske kolege.
Ambasadorka Njemačke Gudrun Štajnaker pozvala je Vladu da što prije podnese prijavu za status Ramsar, dok je šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič istakao da postoje značajna kašnjenja u realizaciji prošlogodišnjih zaključaka, te da je važno da Vlada bude svjesna odgovornosti u cilju zaštite Solane.