Klijenti Hipo Alpe Adrija banke (HAAB), čije je kredite otkupila Heta aset rezolušn, diskriminisani su jer njima nijesu ponuđeni aneksi ugovora o konverziji kredita iz švajcarskih franaka u eure, kazao je bankarski ombudsman Halil Kalač, dok su poslanici osudili ponašanje HAAB, koja je, kako su kazali, slobodno tumačila zakon, pogrešno obračunavala dug i htjela da prebaci dodatne obaveze na klijente. To su naveli na jučerašnjem Odboru za ekonomiju, koji je po četvrti put razmatrao izvještaj centralne banke (CBCG) o nadzoru nad primjenom zakona.
Darko Bulatović (CBCG) je kazao da je od 482 klijenta, čiji su krediti evidentirani kod HAAB, banka svima ponudila anekse ugovora i konverziju iz franaka u eure, a da je aneks prihvatilo 350, a do sada potpisalo 306 klijenata.
– Ako neko ima interes da se Zakon o konverziji u potpunosti primijeni, to je CBCG, ali mi nemamo nadležnost za nadzor nad kreditima kod Heta aset rezolušna – rekao je Bulatović.
U pitanju je 280 kredita ili 37 odsto od ukupnog broja kredita podignutih kod HAAb tokom 2007. i 2008. godine. Kalač je kazao da je zakon jasan i da se odnosi na sve klijente koji su podigli kredite u francima, odnosno i na one koji nijesu redovno izmirivali rate i čiji su krediti otkupljeni od faktoring kompanije ili trećih lica.
– Po donošenju Zakona o konverziji, stav HAAB je bio da će konvertovati samo ono što je kod njih, odnosno 63 odsto od ukupnog broja kredita. Tada nastaju problemi, jer se zakon ne tumači pravilno. Otvoreno pitanje na koje treba da se da odgovor je hoće li 280 klijenata čije je kredite otkupila Heta biti tretirani u okviru zakona – istakao je Kalač.
Predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović (SNP) je kazao da je zakon jasan, te da sve kredite treba konvertovati. Upitao je predstavnicu Ministarstva finansija Bojanu Bošković za stav u vezi sa klijentima kojima nije ponuđena konvezija. Ona je kazala da nije ovlašćena da komentariše, te da je Vlada dala stav prilikom rasprave o zakonu koji je predložio DF.
Najkritičniji prema odnosu HAAB je bio zamjenik predsjednika Odbora Damir Šehović (SD).
– Od 60 kredita, koje je vještak vještačio u čak 50 slučajeva, našao je da je visina duga pogrešno obračunata, što je skandalozno, jer to ne smije da se desi nijednoj banci. Zatim je banka nezakonito zaračunavala zatezne kamate ionako oštećenim klijentima, odnosno htjela je da te kamate prevali na njih, a kasnije i tražila da ukoliko Ustavni sud zakon ocijeni neustavnim, klijenti trpe štetu. Zakon je jasan i tretira sve kredite, pa stoga treba naći mehanizam da se konvertuju krediti svih klijenata. Ne smije se dozvoliti da banka izbjegava da primijeni zakon koji je jasan i da ga tumači kako njoj odgovara – poručio je Šehović.
Srđan Milić (SNP) je kazao da je zbog prevare banke egzistencija mnogih ljudi dovedena u pitanje.
CBCG je u odnosu na prošli izvještaj o nadzoru navela da je HAAB ispravila sve nepravilnosti i svim klijentima ponudila konverziju. Skupština je zakon usvojila krajem jula 2015. godine.D.M.
Ne daju otpremnine penzionerima
Ministar ekonomije Vladimir Kavarić je kazao da je Zakon o izmirenju obaveza prema radnicima Kombinata aluminijuma, kojima je predviđena isplata otpremnina zaposlenima koji su usled stečaja morali da odu u penziju, neprimjenljiv.
– Imam nezvaničnu informaciju da je pokrenuta provjera ustavnosti zakona. Ako je ta informacija tačna, onda moramo sačekati ocjenu Ustavnog suda – rekao je Kavarić i dodao da je zakon neprimjenljiv jer se poziva na socijalni program, prema kojem nije predviđena isplata otpremnina za radnike koji su otišli u penziju.
Damjanović mu je odgovorio da kada bi čekali da Ustavni sud ocijeni ustavnost, onda se nekoliko stotina zakona ne bi primjenjivalo. Prema zakonu Vlada treba da isplati otpremnine radnicima KAP-a do kraja godine.
Fondovima 60 odsto imovine
Odbor je razmatrao i primjenu Zakona o investicionim fondovima, gdje je konstatovano da fondovi od 2011. godine primaju šest puta manje novca od naknada, a da su prije toga za četiri godine dobili 30 miliona. Njima je, nakon masovne vaučerske privatizacije, pripala imovina vrijedna 2,4 milijarde maraka, jer je 60 osto građana vaučere dalo u fonodove.
Zakon o investicionim fondovima takođe je na Ustavnom sudu zbog smanjenih naknada.