Preduzeća koja su godinama dobijala državne garancije nalaze se u najvećim problemima. To su željeznička preduzeća, kompanija Montenegroerlajnz, nikšićka željezara, dok tužilaštvo ispituje gdje su 4,4 miliona eura koje je dobila kompanija Melgonija Primorka. Najviše garancija je dobio Kombinat aluminijuma, čijim su radnicima prošlog mjeseca plate kasnile 24 dana.
Kompanije koje su dobijale najviše državnih garancija su među najvećim poreskim dužnicima. Željezara za poreze duguje 2,1 milion eura, Kombinat aluminijuma 3,8 miliona, premda iz kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om, tvrde da su taj dug naslijedili. Kompanija Primorka u stečaju duguje po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja državi 742,8 hiljada eura, Montenegroerlajnz po istom osnovu duguje 10,8 miliona eura, Željezara 6,3 miliona eura, željezničko preduzeće Željeznički prevoz skoro tri miliona.
Dakle, na teret državnog budžeta palo je preko 160 miliona eura i to od preduzeća koja nijesu u državnom vlasništvu, odnosno Primorke, KAP-a i nikšićke Željezare pri čemu ta preduzeća nijesu dostavljala nikakve kontragarancije.
Dva željeznička preduzeća su u 2010. i 2011. godini dobila čak 29 miliona eura državnih garancija ali uprkos tome ta preduzeća nižu minuse. Od tog novca kompanija ŽPCG dobila je 17 miliona eura. Iako je DRI tada utvrdila da to preduzeće neće moći da vraća novac, željeznička infrastruktura je dobila 12 miliona eura.
Kompanija Željeznička infrastruktura je 2014. godinu završila u minusu od 5,5 miliona eura, odnosno tri miliona 2013. godine, dok su treći kvartal prošle godine završili u minusu od 2,2 miliona. Preduzeće Željeznički prevoz 2014. godinu završilo je u minusu od 3,9 miliona dok je 2013. godine kompanija bila u gubitku 3,4 miliona.
Slična je situacija i u Montenegroerlajnzu, koji je dobio oko deset miliona eura državne pomoći. Prema zvaničnim podacima ta kompanija ima dug od 50 miliona eura. Oni su 2014. godine zabilježili rekordan minus u poslovanju i to 9,5 miliona eura.
Nezavisni poslanik Velizar Kaluđerović rekao je da Državno tužilaštvo treba što prije da utvrdi krivičnopravnu odgovornost zbog izdavanja milionskih garancija.
– Državna revizorska institucija je u svom detaljnom izvještaju još 2011. godine konstatovala da su garancije izdate mimo procedure koje propisuju zakon i podzakonska akta koje je donijela Vlada. Izdavanje državnih garancija jednom broju firmi je očigledna strategija vrha vlasti da prividno legalno upumpa državni novac u kompanije koje će brzo biti privatizovane i naći način da se preko izdatih državnih garancija, koje padaju na teret građana, sredstva prilivaju u privatni sektor – rekao je Kaluđerović.
On je naglasio da su preduzeća koja su dobila najviše državnih garancija uglavnom privatizovana.
– Željezara, kojoj je izdato preko 25 miliona garancija koje su sa obračunatim kamatama i troškovima prešle 30 miliona, kasnije je privatizovana. Premijer Milo Đukanović i dan danas tvrdi da ne zna ko je novi vlasnik Primorke ali se nije libio da njegova vlada izda državne garancije od preko četiri miliona. Ne znamo više gdje je kraj svemu tome. U pitanju je više stotina miliona eura državnih garancija koje su pale na teret svih – poručuje Kaluđerović.
B.Ma.
KAP-u dali 132 miliona garancija, a prodali ga za 28 miliona
Kaluđerović je podsjetio da je KAP dobio najviše državnih garancija.
– Kako objasniti činjenicu da je država KAP-u izdala oko 132 miliona garancija bez postupka koji je propisan zakonom, da je nakon toga došlo do raskida ugovora a da je imovina KAP-a nekoliko godina kasnije prodata za 28 miliona eura. Da li nas slična sudbina čeka i kada bude privatizovan Montenegroerlajnz gdje imamo milionske garancije i dug koji će očigledno država ponovo zakrpiti – zaključio je on.