Jasno je da je proteklih godina javni dug Crne Gore u porastu, što je posledica globalne finansijske krize i realizacije kapitalnih infrastrukturnih projekata. Međutim, globalna finansijska kriza uzrokovala je da javni dug poraste, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i zemljama Eurozone, kazao je u intervjuu za „Dan” guverner Milojica Dakić.
– Navedeni faktori uticali su na to da je tolerancija finansijskih tržišta na nivo javnog duga danas mnogo veća nego što je to bilo prije izbijanja globalne krize. Prema projekcijama Ministarstva finansija, bruto javni dug na kraju 2015. iznosiće 65,5 odsto procijenjenog BDP-a, dok će neto javni dug iznositi 63,9 odsto BDP-a. Dodatno zaduženje od 688 miliona, predviđeno predlogom zakona o budžetu za 2016, svakako će uticati na dodatno povećanje nivoa javnog duga. Iznos od 2,7 milijardi eura (70,7 odsto BDP-a), koliko ministarstvo predviđa da će bruto javni dug iznositi na kraju 2016, predstavlja određeni rizik po finansijsku stabilnost, ali ne smatramo da će Crnu Goru dovesti do bankrota.
Koliki rizik je rizik bankrota najbolje govori cijena otplate javnog duga, odnosno koliko iznose kamatne stope po kojima se on otplaćuje. Emisija euroobveznica u martu 2015. realizovana je po izuzetno niskoj kamatnoj stopi (3,875 odsto), dok je kredit za finansiranje gradnje autoputa obezbijeđen po stopi od dva odsto, što na određeni način olakšava otplatu javnog duga. I pored rasta nivoa javnog duga opada cijena njegovog finansiranja. Pored toga, projektovane visoke stope ekonomskog rasta u narednim godinama ulivaju dodatni optimizam u vezi sa učešćem javnog duga u BDP-u. Ministarstvo finansija je najavilo da će već početkom 2016. uraditi plan sanacije javnog duga, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, čiji će glavni cilj biti snižavanje nivoa javnog duga u narednih pet godina. Centralna banka takođe smatra da je neophodno definisati konkretne mjere fiskalne konsolidacije i napraviti detaljnu strategiju upravljanja javnim dugom, čija će implementacija pomoći da se u narednih pet godina nivo javnog duga dovede u granice održivosti – rekao je Dakić.
● Koji su najveći izazovi za državu i bankarski sistem u narednoj godini?
– Najznačajniji izazov sa kojim se suočava bankarski sistem jeste i dalje visok nivo nekvalitetnih kredita u bilansima banaka. Na kraju novembra 2015. ukupni NPL iznosili su 333,5 miliona i zabilježili su pad od 5,8 odsto na mjesečnom, odnosno pad od 14,9 odsto na godišnjem nivou. Učešće NPL u ukupnim iznosilo 13,27 je odsto i bilježi pad od 0,7 p.p. na mjesečnom nivou i pad od 2,9 p.p. na godišnjem nivou. I pored pozitivnog trenda u kretanju NPL tokom poslednje tri godine, njihov nivo je i dalje visok i utiče na finansijske performanse banaka, zbog čega one moraju da se zadužuju po višim cijenama, što za posledicu ima smanjenje kreditne aktivnosti i visoke kamatne stope.
Što se tiče izazova na nivou države, izdvojio bih dva ključna. Prvi je upravljanje javnim dugom, a drugi se odnosi na smanjenje nelikvidnosti realnog sektora.
● Kako komentarištete visinu kamatnih stopa na nivou bankarskog sistema i to što kamate na novooodobrene kredite rastu?
– Trend smanjenja aktivnih kamata prisutan je od poslednjeg kvartala 2014. i rezultat je smanjenja pasivnih kamatnih stopa, povećane konkurencije na bankarskom tržištu, ali i preporuka CBCG bankama da smanjuju kamatne stope po kojima odobravaju kredite. Naravno, poželjno bi bilo da su kamatne stope na još nižem nivou. Prosječna ponderisana efektivna kamata na ukupne kredite ima opadajući trend, uz manje oscilacije od četvrtog kvartala 2014. Prema poslednjim podacima za oktobar 2015, ova stopa je iznosila 8,79 odsto i zabilježila je pad od 0,10 p.p. na mjesečnom nivou, odnosno pad od 0,49 p.p. na godišnjem. Sa druge strane, kretanje prosječne ponderisane efektivne kamate na novoodobrene kredite takođe karakteriše opadajući trend u ovom periodu, ali uz prisutne veće oscilacije u kretanju. Tako je ova stopa u oktobru iznosila 7,76 odsto, i zabilježila je pad od 1,87 p.p. na mjesečnom nivou, dok je na godišnjem nivou niža za 1,95 p.p. Obje stope su u oktobru dostigle istorijski minimum, a nastavak ove tendencije očekujemo i sledeće godine.
● Šta je razlog za veliku razliku između aktivnih i pasivnih kamata i koliki je trenutno taj odnos?
– Pasivne kamate se obračunavaju na depozite fizičkih i pravnih lica. Poslednjih godina primjetan je trend značajnog rasta depozita kod obje spomenute kategorije. Kumulativni iznos depozita na kraju trećeg kvartala iznosio je nešto preko 2,64 milijarde eura. Poređenja radi, prije tri godine taj iznos bio je značajno niži i kretao se oko dvije milijarde, čime su ukupni depoziti u datom periodu zabilježili rast od preko 32 odsto i drže se na rekordno visokom nivou. Istovremeno, banke već duže vrijeme imaju problema sa plasiranjem slobodnih likvidnih sredstava. U uslovima usporene kreditne aktivnosti koja je evidentna kod većine banaka i neadekvatnih uslova za plasman raspoloživih sredstava, došlo je do značajnog smanjenja kamata na depozite u proteklom periodu. U novembru 2015. pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite iznosila je 1,24 odsto i ostvarila je pad u odnosu na kraj prethodne godine za 0,62 procentna poena. Sa druge strane, percepcija rizika ulaganja i dalje je ostala na relativno visokom nivou. Razlozi za to se mogu naći u lošem iskustvu banaka iz prethodnog perioda finansijske krize, u visokom nivou nekvalitetnih kredita na agregatnom nivou i nivou pojedinačnih banaka, kao i u kreditnom rejtingu zemlje. Na dan 30. novembar 2015. prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke obavijestile Regulatorni kreditni biro iznosila je 8,65 odsto i ima tendenciju pada (na kraju prethodne godine iznosila je 9,22 odsto, što predstavlja pad od 0,57 procentnih poena). Stoga, razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa na kraju novembra 2015. iznosi 7,41 procentni poen.
Jelena Veljović
Sa 4,8 miliona dokapitalizovane dvije banke
● Kakav je rezultat poslovanja banaka i koje banke će ovu godinu završiti sa minusom?
– Bankarski sistem na kraju novembra 2015. posluje sa dobitkom, koji na nivou sistema iznosi 15,2 miliona. Negativni finansijski rezultat na nivou sistema za 11 mjeseci 2015. imalo je pet banaka. Konačne finansijske iskaze banke će dostaviti CBCG u prvom kvartalu 2016. U 2014. banke su iskazale dobit od 23,8 miliona, od kojih su dvije banke poslovale sa gubitkom. Tokom 2015. dvije banke su izvršile dokapitalizaciju u ukupnom iznosu od 4,8 miliona. Takođe, u istom periodu na našem tržištu su započele sa radom još dvije banke, čiji je osnivački kapital iznosio 16,5 miliona.
● Koliko iznose nenaplativi krediti i kakav je efekat od primjene Zakona o doborovljnom finansijskom restrukturiranju?
– Bruto nekvalitetni krediti i potraživanja u bankarskom sistemu prema poslednjim raspoloživim podacima iz novembra iznose 358,7 miliona i predstavljaju 14,09 odsto ukupnih bruto kredita i potraživanja. Ovi krediti bilježe konstantan pad u 2015, kako nominalno, tako i u procentu u odnosu na ukupne kredite i u novembru dostižu najniži nivo. Prema podacima kojima raspolaže CBCG u periodu od stupanja na snagu ovog zakona do sada, nije bilo zaključenih ugovora o finansijskom restrukturiranju baziranih na tom zakonu. Sva ostvarena restrukturiranja u ovom periodu vršena su na relaciji pojedinačna banka – klijent, bez uključivanja drugih povjerilaca u proces restrukturiranja. Pad nekvalitetnih kredita posledica je restriktivne kreditne politike banaka, adekvatne kontrole kreditnog rizika i regulatornih rješenja iz propisa CBCG koji regulišu ovu oblast.
Neophodne izmjene zakona
● Kako komentarišete optužbe nezadovoljnih korisnika stambenih kredita u švajcarskim francima da Hipo Alpe Adrija banka krši Zakon o konverziji kredita uz pomoć pojedinih lica iz CBCG?
– Optužbe da je CBCG u primjeni Zakona o konverziji kredita pristrasna i da omogućava kršenje zakona apsolutno su bez osnova. Upravo je CBCG, izvršavajući zakonsku obavezu nadzora nad primjenom tog zakona, u toku kontrolnog postupka preduzela aktivnosti i mjere prema Hipo banci, u cilju njegove potpune primjene u dijelu koji je jasno normiran. Međutim, po mišljenju CBCG, postoje značajni problemi u primjeni Zakona o konverziji koji se u nedostatku instituta autentičnog tumačenja mogu adekvatno prevazići samo odgovarajućim izmjenama i dopunama zakona. U vezi sa tim, kako smatraju u CBCG, ukoliko je stvarna namjera zakonodavca bila da se Zakonom o konverziji obuhvate i potraživanja po osnovu kredita koja su ustupljena trećim licima, kao i potraživanja koja su zatvorena prije stupanja na snagu zakona, potrebno je odgovarajućim izmjenama i dopunama zakona detaljno urediti sledeća pitanja: tretman kredita koji su zatvoreni kroz redovnu otplatu obaveza iz ugovora, jednokratnu otplatu preostalog duga ili prinudno namirenje, tretman kredita po kojima su potraživanja ustupljena trećim licima. Po mišljenju CBCG, samo na ovaj način obezbijedili bi se uslovi za primjenu zakona na sve klijente kojima je odobrena ova vrsta kredita, bez rizika da se njegove pojedine odredbe različito tumače od strane zainteresovanih subjekata. U protivnom, „tumačenje” spornih normi zakona ostaće na nivou Hipo banke i korisnika kredita, a nesaglasnosti po ovom pitanju moći će se razrješavati samo u eventualnom postupku pred nadležnim sudom. U tom smislu CBCG podnijela je Skupštini izvještaj u kome je ukazala na sva otvorena pitanja.