Mitropolija crnogorsko-primorska spremna je da odmah ponudi zgradu internata Bogoslovije „Sveti Petar Cetinjski“ na Cetinju na raspolaganje narodu i društvu u borbi protiv epidemije virusa korona ukoliko za tim ima potrebe, kazao je za „Dan“ rektor cetinjske bogoslovije Gojko Perović. On je naglasio da bi sva druga pitanja o eventualnoj saradnji morali rješavati u direktnoj komunikaciji Crkve i Vlade, ukoliko se za tim ukaže opravdana potreba.
– Ono što sigurno sad imamo na raspolaganju, što nam se čini funkcionalnim i što odmah možemo ponuditi, ukoliko za tim ima potrebe, to je zgrada internata Bogoslovije, koja se nalazi u gradskom jezgru Cetinja i blizu je bolnice „Danilo Prvi“ – rekao je Perović za „Dan“.
Objasnio je da zgrada internata ima smještajni kapacitet za 50 i više ljudi, a u njoj borave učenici kad škola radi.
– Što se tiče drugih tema vezanih za saradnju države i Crkve po ovom pitanju, Crkva nije kompetentna da procijeni na koji bi sve način mogla da pomogne državi i društvu, tako da bismo sva druga pitanja o eventualnoj saradnji mogli i morali da rješavamo u neposrednoj, internoj komunikaciji Crkve i Vlade, kad se, i ako se, za tim ukaže opravdana potreba – kazao je Perović.
Svim vjerujućim ljudima, naročito onim starijim od 65 godina, očinski savjetujemo da ne napuštaju svoje domove, čak ni onda kada je u pitanju potreba za bogosluženjem i pričešćem, poručili su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije u pastirskom uputstvu za sveštenstvo i vjernike.
– Svakog od njih pričestiće nadležni sveštenik u njihovom domu, po njihovoj izraženoj volji i zahtjevu. Možemo i treba da svi vjerni pretvorimo svoje domove u hramove, po riječi atinskog arhiepiskopa Jeronima, da u njima ujedinimo svoja srca, tražeći zdravlja i milost božiju za sve ljude. Da se uvijek sjećamo da je hrišćanska ljubav pokretač za zaštitu sve braće naše. Boravim u domu zato što volim svog bližnjeg. Bog je svuda prisutan kroz našu molitvu i ljubav – poručili su vladike Amfilohije i Joanikije.
Naglasili su da higijenu u hramovima treba držati, kao i do sada, u besprekornom redu, kako nalaže crkvena tradicija i odnos poštovanja prema svetinjama (ikone, krstovi, bogoslužbene knjige i ostali predmeti i crkvene sasude). Hramovi, kako kažu, treba da su otvoreni i provjetreni od jutra do večeri, kako bi vjernici mogli stupiti u njih i obaviti svoju molitvenu potrebu.
– Mi vjerujući hrišćani živimo u društvu koje pored nas čine i pripadnici drugih vjera, pa i necrkveni i nevjerujući ljudi, a sve nas zajedno, kao božja stvorenja pogađa ova stihija i opasnost moguće zaraze. Zato smo dužni da se u svemu vladamo po propisima i savjetima zdravstvene struke, objavljenih ovih dana sa zvaničnih državnih adresa. Nevolja je ista za sve, a vjerovanje i način uzdanja u božju silu nijesu isti kod nas hrišćana i kod drugih ljudi. Otuda se u ove dane od nas traži savjesno, razumno i solidarno ponašanje, koje neće pomutiti red i poredak u državi i društvu. Naša Crkva je kod vas, zajedno sa svima vama. Sve ljude voli i za sve se Bogu moli. Naš uzvik „ne damo svetinje“ važi i ovdje jer svaki čovjek je svetinja koju treba štititi i braniti od bilo kakve zaraze i grijeha – istakli su vladike Amfilohije i Joanikije.
Kako su dodali, u dane služenja liturgije, tokom sedmice i u nedjeljni dan, vjernici će biti obaviješteni o rasporedu službi u svim gradskim i prigradskim hramovima, kako bi se obezbijedilo učešće vjernika u njima, a u skladu sa propisanim zdravstvenim mjerama (rastojanje među ljudima – bilo da se radi o zatvorenim ili otvorenim prostorima).
– Vjernima posebno naglašavamo da je Sveto Pričešće ostvarenje iste one zajednice sa Gospodom koja nas u punoći čeka u Carstvu nebeskom i da je Hristos zaista istinski i konačni Ljekar duša i tijela naših, te da Tijelo i Krv Gospodnja, koje se primaju za zdravlje duše i tijela, nikako ne mogu biti uzrok bilo kakve bolesti niti prenosilac zaraze. Međutim, isto tako Sveto Pričešće ne predstavlja magijsku zaštitu od virusâ i zaraznih bolesti koje nam prijete sa drugih strana – izvan svetog Putira – prilikom dolaska u crkvu, ili povratka svojim domovima, ili boravka u zaraženim sredinama. Zato je neophodno da praktikujemo sve mjere zaštite koje je država propisala. Ko god se neodgovorno ponaša u datim okolnostima zapravo kuša Gospoda Boga svoga, a nerijetko i sablažnjava braću i sestre svoje (episkop bački Irinej) – poručili su vladike Amfilohije i Joanikije.
Za sve druge duhovne potrebe (ispovijest, krštenje, opijelo, parastos i sl.) vjernicima su preporučili da u dogovoru sa parohijskim sveštenikom preduzmu sve kako bi se te sveštenoradnje obavile u skladu sa svim propisanim zdravstvenim mjerama.
A.O.

Čuvajmo se da nas i Bog sačuva
Koliko nam treba duhovna pomoć i zaštita prizivanjem blagodati božje kroz crkvene molitve, u istoj mjeri se od nas traži krajnja odgovornost u pogledu sprovođenja onih mjera koje štite i nas same i druge ljude oko nas od opasnosti epidemije koja ubija ljude širom svijeta. Crkva Hristova svoja bogosluženja nije obustavljala ni u daleko težim uslovima srednjovjekovne kuge, raznih kolera i groznica, pa ni skorašnjih epidemija s kraja 20. i početka 21. vijeka. I nikada, u tim okolnostima, nije se desilo da se kroz crkvene skupove ili u vezi sa njima prenosi nijedna od zaraznih bolesti. Takva je naša vjera i takav je naš odnos prema duhovnim svetinjama. Međutim, da bismo pomogli cijelom našem društvu, u pogledu sveopšteg, prijeko potrebnog disciplinovanja i međusobnog ugledanja, pozivamo sve, još jednom, da se sve gore navedeno poštuje, kao najveći i najjasniji božji blagoslov. Po divnoj riječi Svetog Grigorija Bogoslova, i ova epidemija je „oblačak koji će brzo proći“. Zato, ne plašimo se, strah i panika su najopasniji virus, ali po onoj narodnoj, „čuvajmo se da nas i Bog sačuva“. Pokazujemo odgovornost zato što volimo Boga i bližnje, a ne zato što strah kuca na naša vrata – naglasili su mitropolit Amfilohije i vladika Joanikije.