Ostavka ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića zbog korupcije u njegovom resoru zaokružila je 2019. godinu, koju su obilježili građanski, ekološki protesti, zbog namjere lokalnih i državnih vlasti da vrijednost prirodnih resursa podrede profitu, uglavnom u korist privilegovanih pojedinaca, ali i eklatantni primjeri devastacije životne sredine, posebno rijeke Tare.

Šire nezadovoljstvo zbog politika nadležnih započelo je još početkom godine, kada je sredinom januara posječeno više desetina stogodišnjih čempresa u dvorištu dviju srednjih škola u Baru, sa namjerom da se na toj lokaciji izgradi vrtić. To je dovelo do višemjesečnih protesta građana, koji je nazivan „Čempres revolucija”. Nakon opšteg bunta Barana premijer Duško Marković je zatražio od Uprave javnih radova da raskine ugovor o gradnji vrtića u Baru, te da uredi postojeću lokaciju tako što će, između ostalog, zasaditi 90 čempresa.

– Ova Vlada neće raditi protiv volje građana, a posebno nećemo graditi vrtiće uz policijske kordone. Izvući ćemo nauk iz ove situacije, a to je da ponekad opredjeljenje da gradimo vrtić na planskoj lokaciji nije garancija da građani to žele – rekao je tada Marković.

Iako su prethodno iz vlasti najavljivali da neće odustati od gradnje vrtića na toj lokaciji, nakon poziva premijera da se raskine ugovor o gradnji vrtića, iz Ministarstva prosvjete su kazali da je njihova namjera bila plemenita, u cilju stvaranja najboljih uslova za barsku djecu. Iako je platila skupu cijenu – 94 pala vijek stara čempresa, „Čempres revolucija” je pokazala šta znači jedinstvo građana.

U martu se protest građana preselio na sjever. Građani Žabljaka i predstavnici NVO posadili su 50 sadnica smrče, nakon što je na toj lokaciji posječeno desetine zdravih stabala, a zbog namjere gradnje bungalova na Crnom jezeru. Petnaestak dana kasnije odlučeno je da na prostoru od rampe do Crnog jezera neće biti gradnje. Bunt građana, izražen kroz inicijativu „Dalje nećeš moći”, još jednom je ukazao na značaj jedinstva zajednice.

Zbog plana Ministarstva odbrane da na Sinjajevini uspostavi vojni poligon, usprotivili su se mještani s te planine. Sinjajevina je najveći pašnjak na Balkanu, a mještani teže da to i ostane, s ciljem očuvanja i razvoja nomadsko-katunskog načina uzgoja stoke. Sa prvog protesta, koji je održan 19. maja na Savinim vodama na Sinjajevini, mještani su poručili da će tijelima braniti planinu, te da je ugrožen njen ostanak ako se na njoj budu izvodile vojne vježbe. Pokretači inicijative „Sačuvajmo Sinjajevinu” organizovali su istoimenu peticiju, kojom su tražili da se Sinjajevina proglasi regionalnim parkom prirode, te da se odustane od namjere da se na njoj gradi vojni poligon. Iako je prikupljeno preko 3.000 potpisa građana, Vlada nije prihvatila takve zahtjeve i ostala je pri namjeri da Sinjajevina bude vojni poligon.

Mještani i građani okupljeni kroz inicijativu „Sačuvajmo Sinjajevinu” održali su još jedan protest za odbranu Sinjajevine, 12. jula. Uprkos tvrdnjama Ministarstva odbrane i Vlade da analize pokazuju da vježbovno-strelišni poligon ne može imati nikakav negativan uticaj na prirodu te planine, mještani su ostali istrajni u stavu da tako nešto neće dozvoliti. Njihove procjene su da se od stočarstva i branja bilja na Sinjajevini može prihodovati oko 11 miliona eura za samo četiri mjeseca. Borba za očuvanje Sinjajevine je bila i glavna tema Ilindanskog sabora kod Crkve Ružice na toj planini, koji je održan 2. avgusta, a s kojeg su mještani ponovili da neće dozvoliti da se na toj lokaci postavi vojni poligon.

Građani su se tokom 2019. godine više puta okupljali zbog namjere da se na crnogorskim rijekama grade mini-hidroelektrane (mHe). Protesti su održavani zbog planirane gradnje mHe na Lještanici, Bukovici i Bistrici. Mještani sela koja gravitiraju rijeci Bukovici su sredinom maja tijelima spriječili pripremne radove za gradnju mini-hidroelektrana „Bukovica I” i „Bukovica II”, tako što su stali ispred mašina. Od maja do juna demonstranti su na smjenu čuvali rijeku, tako što su kampovali kod nje, vezani za građevinske mašine. Povukli su se onda kada ih je posjetila ministar ekonomije Dragica Sekulić, koja je obećala da će mašine prestati sa radom dok Vlada ne preispita slučaj.

Građani Bijelog Polja protestovali su zbog planiranja gradnje mHe na Bistrici i Lještanici. Tražili su da Vlada trajno zabrani gradnju mHe na rijekama. Sredinom decembra građani su održali novo protestno okupljanje u Bijelom Polju poručujući da neće dozvoliti da Lještanica i druge bjelopoljske rijeke završe u cijevima. Skup su organizovali NVO Grin houm i Odbor za zaštitu rijeke Lještanice, a protest je održan uoči javne rasprave o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu gradnje te mHE. I sa tog skupa je zatraženo stavljanje moratorijuma na izgradnju svih mHE u Crnoj Gori, jer od toga, kako je upozoreno, korist ima samo šačica ljudi.

Premijer Duško Marković je u oktobru poručio da će Vlada početi pregovore o raskidu koncesija za izgradnju mini-hidroelektrana na bjelopoljskoj rijeci Bistrici, Murinskoj, Đuričkoj i Komaračkoj rijeci u Plavu, kao i na šavničkoj Bukovici i Trepačkoj rijeci u Andrijevici, ali do danas nije poznato da li je nešto učinjeno po tom pitanju.

Crna Gora je u septembru obilježila 28 godina otkako je proglašena za ekološku državu. Uprkos takvom ustavnom određenju, ona se suočava sa brojnim izazovima na polju ekologije i zaštite životne sredine, pa smo došli do toga da svakoga mjeseca građani svojim tijelima brane drveće, nacionalne parkove, šume, rijeke, planine i jezera zbog, uglavnom, uskointeresnih poslova pojedinaca bliskih vlasti. Na godišnjicu obilježavanja Crne Gore kao ekološke države, Koalicija za održivi razvoj (KOR) organizovala je svegrađanski protest za spas ekološke Crne Gore. Sa skupa su poslati zahtjevi vlastima – donošenje zakona kojim se definiše da je ekološka država prioritetni pravac razvoja Crne Gore, rješavanje ekocida u Pljevljima, proglašavanje Sinjajevine regionalnim parkom prirode i odustajanje od namjere da se ta planina pretvori u vojni poligon, obustavljanje izgradnje svih mini-hidroelektrana u Crnoj Gori i ukidanje subvencija za projekte te vrste, rješavanje ekoloških crnih tačaka. Zatraženo je i donošenje akta o zaštiti Zete, Cijevne i Morače, sanaciji devastiranog dijela korita Tare, zaštiti Jadranskog mora, utvrđivanje odgovornosti za štete učinjene životnoj sredini i smjenu direktora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) Elvira Klice, zbog, kako kažu, katastrofalnog stanja u nacionalnim parkovima.

Zbog stanja u parkovima, koje su ocijenili katastrofalnim, aktivisti KOR-a su u novembru organizovali protest ispred zgrade NPCG u Podgorici, s kojeg su zatražili ostavku direktora Elvira Klice.

Vlada je početkom decembra odlučila da Zetu proglasi regionalnim parkom prirode, u cilju njenog očuvanja.

A.OSTOJIĆ

---

​Tara na udaru
Nevladine organizacije tokom cijele godine upozoravale su na katastrofalne posledice koje je gradnja autoputa ostavila na Taru, koja se nalazi na Uneskovoj listi svjetskih rezervata biosfere. Zbog lošeg stanja Tare, NVO su se ranije obratile i Evropskoj komisiji (EK), od koje su zatražile pomoć u rješavanju problema devastacije rijeke. U pismu upućenom Generalnom direktoratu Evropske komisije za životnu sredinu, upućenom sredinom godine, ukazali su na, kako cijene, zabrinjavajući odnos Vlade prema uticaju izgradnje autoputa na rijeku Taru. Upozorili su da snimci sa terena pokazuju da Vlada kontinuirano toleriše očiglednu devastaciju korita rijeke Tare i zanemaruje konkretne preporuke evropskih institucija kada je u pitanju zaštita ove rijeke.

Snimci sa terena pokazali su da količina građevinskog otpada na obalama Tare samo raste, te da se otvaraju nove deponije. U izvještaju Uneska, koji je objavljen ljetos, navedeno je da će ostati vidljive posledice izgradnje autoputa na rijeku, uprkos planu remedijacije, te da se mora donijeti hitan plan upravljanja tim posledicama i uticajima.


Ubili Ćehotinu, u Pljevljima se teško diše
Katastrofalan ekološki incident dogodio se ljetos u Pljevljima, kada je usled ispuštanja otpadnih voda iz Termoelektrane u rijeku Ćehotinu došlo do opšteg pomora ribe i živog svijeta. Zbog ekološke katastrofe, pokrenut je krivični postupak protiv rukovodioca i zaposlenih u TE Pljevlja, za koje nadležni sumnjaju da su izazvali ekocid. Analize nadležnih institucija su pokazale da je Ćehotina 11 kilometara nizvodno mrtva rijeka.

Pored ekoloških incidenata, Pljevljaci su ove zime, kao i godinama unazad, izloženi ekstremnom aerozagađenju, pa tako udišu vazduh u kojem su vrijednosti štetnih čestica danima višestruko iznad dozvoljenih granica. Međutim, uprkos sve većem broju oboljelih od respiratornih i najtežih bolesti, nadležni ne preduzimaju nikakve konkretne mjere koje bi dale rezultate.


Reketiranja i hapšenja


Doskorašnji minister održivog razvoja i turizma Pavle Radulović podnio je ostavku na tu funkciju nakon što je objavljen snimak gdje investitora Boška Nenezića navodno reketiraju građevinski inspektori Vladan Juretić i Zoran Bošković. Na snimku koji je objavila TV „Vijesti“ vidi se kako Bošković preuzima 5.000 eura od Nenezića, kako bi mu dozvolio da nastavi sa gradnjom objekta u Lastvi Grbaljskog, a za koji mu je istekla građevinska dozvola. Dan nakon objavljivanja snimka, Radulović je podnio ostavku zbog, kako je ustvrdio, profesionalne odgovornosti, dok su Juretić i Bošković uhapšeni dan kasnije.



”Šire nezadovoljstvo zbog politika nadležnih započelo je još početkom godine, kada je sredinom januara posječeno više desetina stogodišnjih čempresa u dvorištu dviju srednjih škola u Baru zbog namjere da se na toj lokaciji izgradi vrtić. To je dovelo do višemjesečnih protesta građana, koji je nazivan „Čempres revolucija”