Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Daliborka Pejović, Obrad Mišo Stanišić, Željko Aprcović, Branka Tanasijević, Nikola Rakočević i Dragutin Papović jednoglasno su predložili Skupštini Crne Gore da Vanju Ćalović Marković razriješi iz Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Takav zaključak donijeli su na jučerašnjoj sjednici Odbora za antikorupciju, nakon što im je direktor ASK Sreten Radonjić dostavio odluku kojom je navodno utvrđeno da je Ćalović Marković prekršila Zakon o sprečavanju korupcije.
Ćalović Marković je na sjednici odbora ukazala da je Radonjićeva odluka nezakonita, netačna i podmetnuta, te da je evidentno da će pasti na sudu, kako iz sadržinskih, tako i iz proceduralnih razloga. Poslanicima je ukazala da je njeno razrješenje moguće samo u situaciji da su to predložila tri člana Savjeta ASK, koji, kako je podsjetila, to nijesu htjeli da urade dok se ne donese pravosnažna sudska odluka.
– U tom smislu, mislim da se nijesu stekli uslovi iz člana 87 da bude razmatrano moje razrješenje. Direktor ASK je shodno članu 42 tražio od vas da me razriješite kao bilo kojeg drugog javnog funkcionera, što bi značilo da je za moje razrješenje nadležan Administrativni odbor. Zbog same činjenice da me je Odbor za antikorupciju predložio za ovu funkciju, ne kao običnog javnog funkcionera, već kao člana Savjeta ASK, smatram da se nijesu stekli uslovi za ovo – naglasila je Ćalović Marković na sjednici Odbora za antikorupciju.
Istakla je da joj pred Agencijom ni u jednom trenutku nije data mogućnost da se brani zbog onoga što joj je stavljeno na teret.
– Iz same odluke možete da vidite da sam pozvana i saslušana na jedne okolnosti, da se ni u jednom jedinom stavu ove odluke ne vidi odlučivanje o tim pitanjima. Na teret mi se stavlja sasvim četvrta stvar. Nekome koga optužujete da je kriv za nešto, morate dati pravo da se brani. Ja bih onda bez problema razjasnila Agenciji sve one činjenice koje su mi kasnije izvitopereno stavljene na teret –izjavila je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, Zakon o sprečavanju korupcije ne dozvoljava članovima Savjeta da odlučuju o bilo kojoj inicijativi, na bilo koju temu, pa tako ni o, kako je rekla, inicijativama NVO MANS.
– I sve da sam htjela, ja nijesam mogla da odlučujem o tim pitanjima, to je isključiva nadležnost direktora – naglasila je Ćalović Marković.
Ocijenila je da je Radonjić „vrlo zlonamjerno iz nekog razloga pokušao da manipuluše po osnovu moje zarade“, dodajući da je to činio tako što je upoređivao njenu prvu studentsku zaradu sa platom iz 2016. godine.
– Da me je pozvao i da mi je dao priliku da se branim, ja bih mu rekla da iz Poreske uprave uzme podatke za 2015, 2016, 2017. i 2018. godinu, vidio bi da je meni plata prije početka projekta bila veća, a ne manja, pa je porasla, a kad se završio taj projekat ona je ostala ista. Oscilacije u zaradi nemaju nikakve veze sa tim projektom. To su ključni razlozi zbog kojih je direktor donio takvu odluku iako ta pitanja ni na koji način nijesu bila predmet inicijative. Predmet inicijative su bile tri druge optužbe koje je direktor iznosio u kontinuitetu, a na kraju se u odluci ne izjašnjava ni na jednu od te tri stavke, već na četvrtu koju mi je stavio na teret nakon što sam saslušana – objasnila je Ćalović Marković.
Ukazala je na, kako je rekla, proceduralne probleme u vezi sa tom odlukom.
– Odluku je donijelo lice koje nije ovlašćeno. Ustavni sud je proglasio neustavnim Pravila o radu ASK koja se odnose na sprečavanje sukoba interesa kojima je data mogućnost pomoćniku direktora da donosi takve odluke. Zakonom o sprečavanju korupcije je navedeno da odluke može donositi samo direktor. Nju je potpisao pomoćnik direktora i da je i čak tu odluku mogao da donese, morao je da napiše broj punomoćja kojim ga je direktor ovlastio da to uradi. Čak je i u izreci ova odluka nezakonita i samo je to dovoljno da ona padne na sudu, jer je u odluci data pravna pouka da mogu tužbu podnijeti u roku od 30 dana, a prema novom zakonu se to može učiniti u roku od 20 dana – pojasnila je Ćalović Marković.
Poslanicima je ukazala da bi bio opasan presedan da je tretiraju kao bilo kojeg drugog javnog funkcionera, u smislu člana 42 Zakona o sprečavanju korupcije.
– To može značiti da svako drugi može biti tretiran kao javni funkcioner, da premijer može biti tretiran ne kao premijer već kao javni funkcioner, a tako i poslanik, predsjednik države... Da ono što u zakonu piše da su uslovi za razrješenje, ne moraju biti uslovi za razrješenje, nego se može, kao što vidite po tumačenju direktora, razrješavati po članu 42. Čak i da nijesam član Savjeta ASK u tom članu se kaže da se odlučuje po osnovu konačnih, odnosno pravosnažnih odluka. Ja ću vas podsjetiti da odluka nije pravosnažna, a čak i kad bi u meritumu bila tačna, što nije, iz proceduralnih razloga ona mora pasti jer meni nikad nije dato pravo da se branim. Mislim da ni u srednjem vijeku u Crnoj Gori nije bilo tako, uvijek je čovjek imao pravo da se brani – upozorila je Ćalović Marković.
Članovima odbora je kazala da i sami znaju da Radonjićeva odluka nije zakonita i da je to očigledno na prvi pogled.
– Vi hoćete da me razriješite prije sudske odluke i onda na moje mjesto da postavite nekog drugog da biste me makli iz te Agencije i da neko ne bi govorio da tamo ima nekih problema. To je svakako vaša odluka – kazala je ona.
Na pitanje poslanika DPS-a Željka Aprcovića da li je ispunjavala uslove za člana Savjeta ASK, Ćalović Marković je kazala da je to smatrala cijela Skupština, Odbor za antikorupciju, te da je imenovana u skladu sa zakonom.
– Uostalom, ako nijesam imala te uslove, razriješite me zbog toga, a ne zbog jedne netačne, podmetnute, nezakonite odluke – upozorila je ona.
Govoreći o projektu MANS-a zbog kojeg je ASK donijela odluku protiv nje, Ćalović Marković je kazala da su prilikom potpisivanja tog ugovora potcijenili nivo problema, te da su očekivali da će zbog (ne)primjene Zakona o finansiranju političkih subjekata podnijeti oko 1.500 prijava, a da je taj broj na kraju bio 2.300. Navela je da se ogroman broj prijava odnosio na dio zakona koji propisuje obavezu institucija da proaktivno objavljuju podatke na svojim sajtovima, koje to, u tom momentu, kako je istakla, nijesu činile.
Ona je na Aprcovićevu konstataciju kazala da se slaže da svako ko je prekršio zakon treba da odgovara i da bude smijenjen, ističući da je važna procedura.
– Direktoru je pored samog ugovora bio dostavljen i budžet projekta u kojem je tačno mogao da vidi kolika je zarada svakog ko je radio na tom projektu. Za sebe ću vam konkreto reći da se radi o 190 eura. To je dio moje zarade koji ni na koji način nije mogao da utiče na oscilaciju moje zarade. Uostalom, moja zarada se ni na koji način nije izmjenila otkako je projekat završen. Štaviše, obim posla je bio mnogo veći nego što smo očekivali i mi nijesmo mogli da radimo druge projekte, što je i razlog zašto nije došlo do njenog rasta, već pada. Iz ciljeva tog projekta vidi se da su oni usmjereni na bolju primjenu zakona, na veću izgradnju kapaciteta te iste Agencije, MUP-a, na dostavljanje informacija tužilaštvu od strane građana koji se ne usuđuju da to prijave. Nijedan cilj nije suprotan onome što je cilj tog zakona. Iz budžeta projekta se vidi koliko je za 19 mjeseci svako fizičko lice angažovano u tom projektu dobilo honorara, odnosno zarade. Odlično znate da se čitav projekat ne može potrošiti na zarade, postoji milion drugih troškova, organizovanje skupova... Najveću korist od projekta imala je ta Agencija. Gro institucija sada objavljuje te podatke – naglasila je ona.
Predsjednica Odbora za antikorupciju Daliborka Pejović pitala je Ćalović Marković da li ima informacije da će u roku od 60 dana Upravni sud odlučivati po tužbi koju je podnijela i šta bi ona uradila u ovom slučaju.
Ona je odgovorila da mogu da urade šta god hoće jer je član 42 Zakona „izuzetno neprecizan“.
– Ja bih čekala pravosnažnost odluke i ne mogu da vam kažem da li će sud da odluči u roku od 60 dana. Vi imate mogućnost da sačekate da vidite kako će sud da odluči – rekla je ona.
Poslanik Obrad Mišo Stanišić istakao je da oni nijesu sud i da nikoga ne saslušavaju. Osvrnuo se na Zakon o sprečavanju korupcije, za koji je ocijenio da je dosta nedostatan, dodajući da su u njegovoj izradi učestvovali i opozicija i NVO.
Demokratska Crna Gora osudila je predlog o razrješenju Ćalović Marković. Oni su u saopštenju ocijenili da se radi o borcu za ljudska prava, poznatoj kritičarki režima i čelnici NVO koja je, kako ističu, razotkrila najviše korupcionaških afera i podnijela najviše prijava za krivična djela „za koja se osnovano sumnja da su izvršena od strane DPS-a i s njima povezanih lica“. Demokrate navode da ovaj predlog dolazi kao logičan nastavak „nedemokratskih praksi“ nakon razrješenja Andrijane Kadije sa mjesta generalne direktorice RTCG i pokretanja procedure za smjenu direktora TVCG Vladana Mićunovića.
– Očigledno je da se aktuelni režim sistematski bori protiv drugačijeg mišljenja, kritičkog mišljenja, vjerovatno i mišljenja uopšte. Za njih idealan član Savjeta ASK-a, Savjeta RTCG, savjeta „Bilo Čega“, jeste onaj koji uopšte ni ne misli već samo glasa onako kako se od njega očekuje, a obavezno žmuri i ćuti na sva nepočinstva vlasti. Očigledno je, da bi se dokazao karakter totalitarnog bezumlja, mnogo bitno da se istakne da se sramotna razrješenja predlažu jednoglasno Skupštini Crne Gore. Rekli bismo da se to predlaže i jednoumno, kada bi u njihovim postupcima bilo uma koliko i za jednoumlje. Nema ga, međutim, ni toliko – ocijenili su iz Demokratske Crne Gore.
Smatraju da Savjet „koji pristaje da po bilo čijem nalogu iskorjenjuje jednu od vrlo rijetkih klica slobodnog i nepristrasnog mišljenja, ne može biti Savjet čiji članovi misle svojom glavom“.
– Obračun sa Vanjom Ćalović Marković je obračun po direktnom diktatu predsjednika DPS-a Mila Đukanovića – poručuju Demokrate.
A.O.


OCCRP: Otvoreno kritikovali Agenciju

Novinarska mreža OCCRP (Organized Crime and Corruption Reporting Project) oglasila se povodom slučaja Ćalović Marković, ističući da se radi o članu Savjeta ASK koji je otvoreno kritikovao direktora Agencije i samu instituciju zbog neuspjeha u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u zemlji. Navodi se da je Ćalović Marković podnijela tužbu protiv optužbe ASK da je u konfliktu interesa.
– U prošlosti OCCRP je objavio da je Ćalović Marković meta agresivne kampanje provladinih medija – navodi se u saopštenju OCCRP-a.