Trenutno imamo konfuziju u Ustavnom sudu, jer se građani mogu žaliti, a na rješenje čekati i po godinu ili dvije, u pravu postoji poznato načelo, da su domaći sudovi dužni da sude pravično i u razumnom roku, ali pitanje je i šta je razuman rok, je li to tri mjeseca, pola godine ili godinu, navodi
Blagota Mitrić bivši sudija Ustavnog suda.
– Ako se ne ispoštuje taj rok, onda presudu obara sud u Strazburu bez obzira na njenu sadržinu. Iz ove situacije u kojoj se sada nalazi Ustavni sud, jedini izlaz je da bude u punom sastavu, odnosno legitimitetu. Ali kakva je sitaucija i u Sudskom savjetu, i tužilaštvu, takva je i u Skupštini. Skupština bira predsjednika Ustavnog suda i sudije, tako da je i tu većina upitna. Za taj izbor potrebna je dvotrećinska ili tropetinska većina, a ova vlast ima samo većinu od 41 glas. To je kvalifikovana većina, ali nedovoljna za izbor. Tako da imamo jednu situaciju koja se u pravu zove pravno nemoguća situacija. A to znači da kad su organi izabrani i Ustavom zaduženi za obavljanje nekih poslova, ne mogu da obavljaju poslove, jer nemaju potrebnu većinu za to – ocjenjuje za „Dan“ Mitrić.
On navodi da je činjenica da je od sedam sudija, koliko je propisano Ustavom, trenutno „u pogonu” samo njih pet i formalno-pravno oni mogu zasjedati i odlučivati jer su za validnu odluku suda potrebna četiri glasa.
– Kada Ustavni sud sudi u Plenumu, od sedam glasova potrebna su četiri glasa za, a kada sudi u Vijeću tada zasijedaju tri člana, tada je lako imati većinu. Međutim, ovaj sastav od pet sudija potpuno je nelegitiman zato što može u svakom trenutku i svakom predmetu biti blokiran njegov rad. Dovoljno je da samo dvoje sudija budu protiv, i da onda nemamo meritorne odluke, pa štetu trpe građani, jer se ovo sada zove „oskrnavljeni” ili skraćeni legitimitet – pojašnjava Mitrić.
Prema njegovim riječima, Ustavni sud je nekada zasjedao svake srijede i odlučivao o ustavnim žalbama, jer su ih imali puno, a nisu stizali da ih rešavaju.
– Da li se i sada sastaju, ne znam. Svojevremeno izmjenama propisa, njima je u nadležnost stavljeno i da ocjenjuju i ustavnost odluka Vrhovnog suda. U moje vrijeme toga nije bilo, jer u Ustavu piše da je Vrhovni sud najviši sud u državi, tadašnji sastav je tumačio tu normu tako da Ustavni sud ne može razmtrati odluke Vrhovnog. Građanima je sada otežano, jer su se građani nekad mogli direktno žaliti sudu u Strazburu nakon odluke Vrhovnog, a sada moraju čekati odluke Ustavnog suda. Dakle Strazburu se građani mogu žaliti tek kad iscrpe sva djelotvorna pravna sredstva unutar države. I s te strane napravljena je „medvjeđa usluga” Ustavnom sudu. Ovim putem građanima je zagorčan život u rješavanju problema, odnosno sporova koje vode – poručio je Mitrić.
M.D.S.
Za dva mjesta 12 kandidataNa konkurs za dvoje sudija Ustavnog suda u septembru, prijavilo se dvanaest kandidata.
Dva mjesta su ostala upražnjena, jer su uslove za penziju stekli sudije
Mevlida Muratović i
Hamdija Šarkinović.
Prema propisima da bi neko konkurisao za to mjesto trebalo bi da bude ugledni pravnik i da ima najmanje 40 godina i 15 godina radnog staža u pravnoj struci.
Ustavni sud ima sedam sudija koje se biraju na mandat od 12 godina, a za odlučivanje je potrebna većina od četiri glasa.
)){kind=small}
