Crna Gora je tokom prošle i do kraja februara 2021. godine sa svoje teritorije vratila 3.647 migranata, pokazuju najnoviji podaci Komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). U tom dokumentu se navodi da su migranti vraćani isključivo u Albaniju, tako da je u tu zemlju 2020. vraćeno čak 3.468 lica, a 2021. 179.
U UNHCR-u navode da su do kraja februara njihovi pravni partneri radili sa 75 tražilaca azila koji borave u Crnoj Gori više od dva mjeseca i aktivno sprovode svoje zahtjeve za međunarodnu zaštitu.
– Gotovo svi migranti i azilanti ulaze u Crnu Goru kroz Albaniju, a većina prelazi dalje u Bosnu i Hercegovinu. Tokom prva dva mjeseca 2021. godine, smještajni kapaciteti za azil, finansirani od države, bili su dovoljni za smještaj svih tražilaca azila jer je stopa popunjenosti u ova dva objekta bila između dva i 37 odsto i 42 do 61 odsto – navode u UNHCR-u.
U toj organizaciji podsjećaju da je od sticanja nezavisnosti Crna Gora odobrila međunarodnu zaštitu za ukupno 86 lica. Najviše azila podijeljeno je 2016. godine i to ukupno 23, a nijedna međunarodna zaštita nije dodijeljena 2009, 2010, 2013. i do sada u 2021. godini.
– Tokom 2020. godine samo jedan odsto tražitelja azila dobilo je međunarodnu zaštitu, odnosno osam lica, i svi su iz Irana. U prva dva mjeseca 2021. godine nije bilo lica kojima je odobrena međunarodna zaštita. Od uspostavljanja sistema azila u Crnoj Gori 2006. godine, 16.066 ljudi se prijavilo za azil, a 86 je dobilo međunarodnu zaštitu (0,53 odsto) – konstatuje se u izvještaju.
Precizira se da su ljudi iz Sirije najčešći dobitnici azila u Crnoj Gori, pa je 29 lica iz te države našlo dom u našoj državi. Nakon njih slijede Iranci od kojih je 15 dobilo azil u Crnoj Gori, kao i 11 ljudi iz Jemena, osam sa Kube i pet iz Bjelorusije.
– Krajem februara 2021, 34 osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita stabilno žive u Crnoj Gori, dok su ostali napustili zemlju uglavnom zbog ograničenih izgleda za integraciju. Od 2018. godine u Crnoj Gori se primjećuje sve veći trend kašnjenja u odlukama o međunarodnoj zaštiti, preko redovnog roka od šest mjeseci. Tokom istog perioda smanjio se broj zahtjeva za azil – primjećuje UNHCR.
Ujedinjene nacije primjećuju da je broj migranata i tražilaca azila u Crnoj Gori smanjen tokom 2020. posebno sredinom godine zbog pandemije virusa korona. Ukazuju da su 2021. granice ostale otvorene za tražioce azila, a procedure za prijavu namjere traženja međunarodne zaštite rade.
Kada su u pitanju ljudi koji su tokom prošle godine tražili azil, najviše ih je bilo iz Maroka, i to 276. Iz Alžira ih je bilo 103, Irana 30, Afganistana 25 i Pakistana 23. Samo su Iranci dobili azil. U 2021. je slična situacija – po sedam lica je tražilo azil iz Maroka i Irana, dvoje iz Afganistana i po jedno iz Kine, Tunisa i Turske.
Iako su ljudi iz zemalja Bliskog Istoka i Afrike brojniji u izjavama da će tražiti azil manji broj njih to zaista i uradi, ukazuje UNHCR. Na drugoj strani, lica iz Latinske Amerike i država Evrope i Azije ukoliko kažu da će tražiti azil, to i urade. Tako je lani od 18 Kubanaca koji su najavili traženje azila, svaki i podnio zahtjev. Od 10 Rusa, devet je tražilo međunarodnu zaštitu, kao i osam od 14 Turaka.
M.S.
Muškarci u apsolutnoj većiniKada govorimo o rodnoj strukturi migranata, preko 90 odsto njih su muškarci. Tako su muškarci 2018. činili 30 odsto migranata, 2019. isto toliko, da bi se 2020. taj procenat povećao na 93, a u 2021. na 95.
Osim što su žene u apsolutnoj manjini, među migrantima nema mnogo ni djece. Tako je devet odsto tražilaca azila 2018. bilo maloljetno, 2019. godine – 10 odsto, 2020 – svega šest procenata, a u 2021. nema nijednog maloljetnika.
)){kind=small}
