Građanin Sebastijan Baftijari jedan je od oko 5.200 Roma koji su uskraćeni za pravo na svoj maternji, romski jezik. Romski je maternji za oko 5.200 građana Crne Gore, ali oni nemaju pravo da se školuju ili da posjeduju dokumenta na tom jeziku iako se Crna Gora Poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima Savjeta Evrope obavezala da će ga štititi. U praksi ta zaštita ne postoji i kao mnoga prava i to je ostalo jedno od mrtvih slova na papiru. Poređenja radi, hrvatskim jezikom govori 2.791 građanin i oni imaju pravo da su im dokumenta i da se školuju na maternjem jeziku, a to im je omogućeno Ustavom kojim je hrvatski prepoznat kao jedan od jezika u službenoj upotrebi. Pravo na svoj jezik, kao nacionalna manjina, imaju Albanci, a tim jezikom u Crnoj Gori govori 32.671, kao i 33.077 Bošnjaka, koji su takođe prepoznati najvišim pravnim aktom.

Baftijari na činjenicu da Crna Gora nije uspjela da uvede romski jezik u zvanične tokove posmatra kao neuspjeh države, zbog kojeg se on osjeća diskriminisano. Ističe da romski nije standardizovan, da se nigdje ne koristi ni kao izborni predmet.

– Ovako me je sramota kad me neko pita da mu nešto kažem na romskom, a ja ponekad ne znam da mu odgovorim jer smo učili samo onoliko koliko je potrebno i za dosta riječi koristimo tuđi rečnik iako imamo sopstveni – kaže Baftijari, koji smatra da je romski jezik neophodan u crnogorskim školama, te da bi to bio jedan od načina za smanjivanje diskriminacije.

On kaže da je maternji umjesto u školi naučio kod kuće, te da je zahvalan roditeljima koji nijesu dozvolili da zaboravi svoje bogatstvo.

U Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta kažu da rade na uvođenju romskog u obrazovni sistem, te naglašavaju da već postoji crnogorsko-romski rječnik sa oko 12.000 jedinica, kao i Romski bukvar kao neformalno, pomoćno sredstvo za učenje.

– Izrađen je Predlog programa za izborni predmet – Romski jezik za 6, 7, 8. i 9. razred osnovne škole. Sljedeći korak je da se formira stručni tim za prilagođavanje predloženog programa crnogorskoj metodologiji izrade programa – navode za „Dan” u resoru kojim rukovodi Vesna Bratić.

Ističu da sami naziv predmeta Cnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost upućuje da su njime obuhvaćene posebnosti navedenih entiteta iz jezika i književnosti. Nastava hrvatskog jezika i kulture, kako navode, realizuje se kao dodatna nastava za oko 50 učenika u OŠ „Njegoš” u Kotoru i OŠ „Drago Milović” u Tivtu.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova, kojim rukovodi ministar Sergej Sekulović, navode da kako Ustavom romski jezik nije u službenoj upotrebi u Crnoj Gori „to se lična dokumenta, u skladu sa zakonskim propisima, ne mogu izdati na romskom jeziku“.

– Službeni jezik u Crnoj Gori je, kako je propisano Ustavom, crnogorski jezik, a u službenoj upotrebi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik – navode u ministarstvu.

Akademik Igor Lakić je u naučnom radu „Romski jezik u Crnoj Gori: stanje i perspektive” ukazao da na osnovu Povelje Savjeta Evrope romski jezik uživa zaštitu u oblasti obrazovnog sistema, medija, pravosudnog sistema, lokalne i državne uprave, kulture i prekogranične saradnje. Međutim, kako je naveo, u praksi iako sve veći broj romske djece pohađa škole, romski se i dalje ne uči u formalnom obrazovnom sistemu.

M.S.

---

O Romima, ali ne na njihovom jeziku
Izvršni direktor NVO „Mladi Romi“ Samir Jaha ukazuje da se na popisu 2011. godine 5.169 lica izjasnilo da govori romskim jezikom. Imajući u vidu podatak, kako ističe, da se na istom popisu 8.305 lica izjasnilo da pripada romskoj ili egipćanskoj nacionalnosti, ranije pomenuti podatak o romskom jeziku uopšte ne treba zanemariti.

– Samim tim, nažalost, moramo reći da je veoma mali broj knjiga i uopšte materijala na romskom jeziku dostupno u Crnoj Gori, kako u knjižarama, tako i u bibliotekama i izdavačkim kućama. Materijal koji postoji, uglavnom se svodi na publikacije o Romima ali ne i na materijal koji je na romskom jeziku. Uostalom, većina tih publikacija je iz perioda velike Jugoslavije. Ako konsulutujemo COBISS Crne Gore i u pretraživač upišemo pojmove Rom, romski, romskog, romskom dobićemo ukupno 293 rezultata. To znači da se u fondovima svih crnogorskih biblioteka uključenih u ovaj sistem nalaze 293 publikacije vezane za Rome. Od tog broja najviše je poezije (38), zatim zbornika (15), slikovnica (13), pregledne monografije (7), diplomski, magistarski istručni rad po dva. Kada je u pitanju jezik ovih publikacija samo njih 144 od 293 su u cjelosti ili djelimično na romskom jeziku – navodi Jaha.


Zanemareni u obrazovnom sistemu
​Jaha ističe da se moramo prije svega osvrnuti na obrazovni sistem jer prije svega učenje o književnosti i uopšte kulturi Roma slabo je zastupljeno u našem obrazovanju.

– Nedostaju studije koje se bave ovim pitanjem, zato bi neophodno bilo razviti programe/projekte koji, između ostalog, mogu biti dobra osnova za razvoj adekvatnog pristupa u obrazovanju o temama koje su važne za promociju kulturnog identiteta Roma. Zakon o osnovnom obrazovanju predviđa da se u školama gdje ima značajan procenat manjinskih učenika primijeni adekvatan nastavni program, koji uključuje učenje maternjeg jezika u nižim razredima osnovne škole i uključivanje tematskih cjelina u nastavne programe vezane za istoriju i kulturu ove manjinske zajednice. Izvještaj o sprovođenju Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016–2020. ne navodi da se aktivnosti ovoga tipa sprovode. Prema informacijama koje mi posjedujemo, u osnovnim školama postoji nekoliko djela iz romske književnosti, ali ona se prilično paušalno obrađuju, a sve zavisi od nahođenja samog predmetnog nastavnika da li će tu materiju obraditi – ističe Jaha.