Ustavni sud bi 28. decembra trebalo da nakon skoro godinu dana dobije predsjednika, a početkom naredne godine i dva nova člana. Novog predsjednika u Ustavnom sudu će birati između sadašnjih sudija, a kandidati se ne mogu znati jer je glasanje tajno. Iz Ustavnog suda su nam potvrdili datum izbora predsjednika, a za sve dalje procedure su nas uputili na Ustav.

Sagovornici „Dana” ipak nijesu optimistični da od Ustavnog suda u aktuelnom sazivu možemo očekivati neke velike promjene, te ocjenjuju da je sastav te institucije određivala politika, a ne struka.

Profesor dr Blagota Mitrić, redovni profesor prava u penziji, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda smatra da je aktuelno stanje u Ustavnom sudu tragično u pravom smislu. Ukazuje da ta sudska instanca uskoro treba da dobije dvoje novih sudija, a da je za tu poziciju 12 kandidata.

– Jedan od uslova da neko bude sudija Ustavnog suda je i da je iz reda istaknutih pravnika sa 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, a od 12 kandidata ja ne vidim nijednog takvog. Takvog ne vidim ni u sadašnjem sazivu Ustavnog suda, osim formalno Draškovića koji ima doktorat pravnih nauka iz radnog prava. Po naučnim kriterijumima, istaknutim pravnim stručnjakom se bez pogovora smatraju sudije Vrhovnog, eventualno Apelacionog suda, i redovni profesori Pravnog fakulteta. U sadašnjem sazivu nijedan od sudija ne ispunjava uslove iz Ustava, jer kod ovog sastava imamo jednu strašnu stvar, a to je da su doživjeli međunarodno-pravno poniženje u stručnom smislu. Pravno poniženje su doživjeli od suda u Strazburu, koji je zauzeo zvaničan stav da je ustavna žalba pred Ustavnim sudom Crne Gore nedjelotvorno pravno sredstvo, a to je tako trajalo dvije-tri godine. Sud u Strazburu je zauzeo takav stav između ostalog i jer je naš Ustavni sud od ustavnih žalbi odbijao 98 odsto, a dva rješavao povoljno – kaže Mitrić.

On smatra da u Ustavni sud ne treba dovoditi prosječne pravnike i ljude koji ne uživaju ugled istaknutog pravnika.

– Za mene su istaknuti pravnici profesori prava, sudije Vrhovnog ili eventualno Apelacionog suda. Ovaj sastav Ustavnog suda od svog konstituisanja nije bio nezavisan, jer su sudije birane političkim dogovorom političkih stranaka. Ranije smo imali rješenje da predsjednik države predlaže sudije i predsjednika, a Skupština bira. Po tom ustavnom režimu sam i ja biran i kada sam vidio kako stvari stoje, uvidio sam da Ustavni sud može da sudi predsjedniku, pa ocjenjuje ustavnost zakona koje usvaja Skupština, Vlada finansira, a treba da se odlučuje i o njenim uredbama i drugim opštim aktima. Tako da je bila situacija da im ti sudiš, a tebi od njih zavisi izbor, plata i sve, zato sam predlagao da sudije Ustavnog suda biraju između deset kandidata, čiju bi listu sastavljali Pravni fakultet uz konsultacije sa Vrhovnim sudom, a da oni idu na listu kao za predsjednika države, pri čemu bi građani izabrali njih pet. To je demokratskije nego parlamentarni izbori jer glasaš za ljude direktno – kaže Mitrić.

Advokat i građanski aktivista iz Organizacije KOD Budislav Minić smatra da su sve aktuelne sudije Ustavnog suda partijski ljudi, te da su po tom ključu došli na poziciju.

– Tvrdim da je Ustavni sud ekspozitura izvršne vlasti, tačnije političkih centara moći koji tvore vlast na državnom nivou. To se ne može promijeniti bez korjenitih promjena koje traže i promjene u svijesti nas građana, pa u kvalitetu ljudi koji se biraju na odgovorne pozicije i u pravosuđu, a i Ustavnom sudu. Od Ustavnog suda ne očekujem u skorije vrijeme ništa drugo bez da ostane politički organ bivše vlasti, a kako će se odnositi i da li će joj biti vjerni pa neće uvažavati aktuelnu ili će se prestrojiti ne znam – navodi Minić.
On ocjenjuje da je „kredibilitet sudija pretanan i što se tiče nade u bolje postupanje u budućnosti, samo treba da nam je Bog u pomoć”.
– Od ovog materijala koji sada imamo ne može se napraviti kvalitetan Ustavni sud jer imam primjere gdje je bezočni Vrhovni sud zauzimao pravne stavove kako im ko naloži ili ih korumpira položajem kreditom ili stanom, onda Ustavni sud otpoštuje taj pravni stav za taj predmet za koji je napravljen, a u drugim nastavlja staru praksu prije stava pokvarenog Vrhovnog suda u pokvarenom sistemu Crne Gore. Tako da je sve to sumorna slika taloga koji se taložio više decenija koji ne znam umijemo li sada očistiti i pripremiti za kompetentne ljude. Treba biti optimista, a vrijeme će pokazati – rekao je Minić.
M.S.

---

Do odluke tajnim glasanjem
Zakon o Ustavnom sudu propisuje da sjednicom Ustavnog suda na kojoj se bira predsjednik predsjedava najstariji sudija. Sudije Ustavnog suda predlažu, u pisanoj formi, po dva kandidata za predsjednika, potom se sačinjava lista od tri kandidata za koje je dat najveći broj predloga, a u slučaju da ima više od tri kandidata sa istim najvećim brojem predloga, na listu se stavljaju svi kandidati sa najvećim istim brojem predloga. Odluka o izboru predsjednika donosi se tajnim glasanjem, većinom glasova svih sudija.
Ustav propisuje da Ustavni sud ima sedam sudija, kojima mandat traje 12 godina. Sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština, i to dvoje sudija na predlog predsjednika Crne Gore i pet sudija na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu koji predlagači sprovode. Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od tri godine. Isto lice može biti birano samo jednom za predsjednika i sudiju Ustavnog suda.