Nova vlast trebala bi da prekine praksu koju je imala odlazeća, a to je da se na čelo najvažnijih institucija postavljaju penzioneri, odnosno lica koja su završila radni vijek, a bilo bi dobro da se uspostavi praksa da stari kadrovi budu savjetnici i konsultanti, a ne rukovodioci, ocjenjuju analitičari za „Dan“. Do sada je bila praksa da su na direktorske pozicije dovođeni kadrovi iz penzije koji su važili za lica bliska DPS-u, kakav je bio slučaj sa
Sretenom Radonjićem, bivšim direktorom Agencije za sprečavanje korupcije, koji je sada predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, te
Dejan Peruničić, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na toj poziciji od 2015, a sada je vršilac dužnosti. Iako je imao uslove za penziju, dugo vremena se na poziciji zadržao nekadašnji direktor Aerodroma Crne Gore
Milovan Đuričković. Uslove za penziju stekao je i
Danilo Popović ali je i dalje na čelu Fonda za solidarnu stambenu izgradnju, kao i direktor Fonda PIO
Dušan Perović, koji je zadržao mjesto u odboru direktora u „Plantažama”.
Prema ocjeni
Zorana Vujičića iz NVO Građanska alijansa, praksa koja je uvedena na mala vrata da penzinisani „provjereni” kadrovi pokrivaju ključna mjesta ili menadžerske pozicije nije dobra bez obzira o kojoj se instituciji radi.
– Iako se nagomilanog znanja i iskustva koje ova lica imaju ne treba odreći već ih treba iskoristiti kroz druge oblike angažovanja, poput određenih članstava u savjetima i slično. Šalje se loša poruka perspektivnim, mladim i obrazovanim ljudima kojih Crna Gora ionako malo ima da su im vrata zatvorena u institucijama sistema, pa i onaj potencijal koji bi mogli da iskoristimo odlazi a znanje je najveći resurs jedne države. U brojčano maloj Crnoj Gori mi nemamo luksuz odliva znanja i nova vlada mora učiniti sve da to spriječiti i pokuša da stimulše ljude koji su već otišli da se vrate, a sa ovim i sličnim postupcima uz ekonomski razorenu ekonomiju samo ubrzavamo – navodi Vujičić.
Za
Zlatka Vujovića iz NVO Cemi, problem je što funkcioneri koji se vraćaju iz penzije na pozicije imaju dvije nadoknade. Osim toga, problematično je zašto se oni uopšte i vraćaju, te smatra da je bolje angažovati ih kao konsultante.
– Stručne konsultacije su u redu, ali zasnivanje nekog stalnog ugovora sa penzionerima je problematično. Ugovor o djelu bi mogao, ali ne i radni odnos. Neprihvatljivo je da neko ima ugovor o radu i penziju i sve to opet iz budžeta. Penzionerima svakako ne treba uskratiti pravo na neke angažmane, ali ne smatram da je dobro rješenje da se oni vraćaju na pozicije odlučivanja – navodi Vujović.
On kaže da bez sumnje mnogi penzioneri imaju znanje koje se može iskoristiti za unapređenje rada institucija.
Iz Centra za građansko obrazovanje
Vasilije Radulović navodi da uz sve uvažanje moguće stručnosti kadrova koji su u penziji, takvu praksu treba ukinuti i omogućiti mlađim kadrovima da se pokažu.
– Svjedočili smo vođenju institucija od penzionera, koji nisu bili ni kvalitetniji ni kompetentniji od mnogih drugih kandidata i jedina njihova preporuka bila je politička podobnost. Rezultat je, racimo, u slučaju ASK da se ta institucija krajnje negativno pozicionirala u izvještajima Evropske komisije – navodi on.
Radulović ističe da su imenovanja penzionera na rukovodilačka mjesta u određenim inistitucijama predstavljala političke odluke koje su nerijetko bile suprotne javnom interesu.
– Minimum koji se očekuje od nove vlasti je da radi u javnom interesu, a to svakako uključuje otvaranje prostora za izbor kadrova na osnovu znanja i sposobnosti, a ne na osnovu podobnosti prema bilo kojoj strukturi – kaže Radulović.
M.S.
Zakon jasanIzmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su usvojene prošle godine, predviđeno je da u državnim organima neće moći da se zaposle penzioneri. U tom aktu se navodi da „u državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je ostvarilo pravo na penziju, u skladu sa zakonom”. Ipak kasnijim tumačenjem Ministarstva javne uprave navedeno je da se to ne odnosi na one koji su zatečeni na funkciji. Ipak, praksa je pokazala da su pojedini funkcioneri pri isteku mandata mijenjali funkciju, kao što je slučaj bio sa Sretenom Radonjićem koji je sa pozicije direktora ASK prešao u Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka.
)){kind=small}
