Poslodavci kojima nije zabranjen rad tokom trajanja mjera iz Naredbe o proglašenju epidemije zarazne bolesti Kovid-19, u obavezi su da zaposlenima u samoizolaciji i karantinu obezbijede punu zaradu, a u slučaju kada im je zabranjeno obavljanje djelatnosti, svim radnicima se mora isplatiti 70 odsto osnova za naknadu, kazala je u razgovoru za „Dan“ glavna inspektorka rada Angelina Međedović. Ona je istakla da zaposlenom koji radi od kuće usled situacije izazvane virusom korona, zarada ne smije biti smanjena.

Na pitanje šta može očekivati zaposleni koji ne radi usled mjera koje je donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT), da li poslodavac ima pravo da mu smanji platu, Međedović je kazala da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno da, u slučaju karantinskih bolesti kada je zaposleni privremeno spriječen za rad, ima pravo na naknadu zarade u visini 100 odsto od osnova za naknadu.

– To znači da su poslodavci kojima nije zabranjen rad tokom trajanja mjera iz Naredbe o proglašenju epidemije zarazne bolesti Kovid-19, u obavezi da zaposlenima u samoizolaciji i karantinu obezbijede pravo na naknadu zarade u iznosu 100 odsto od osnova za naknadu. Međutim, u slučaju kada poslodavac ne obavlja rad zbog zabrane obavljanja djelatnosti od strane nadležnog državnog organa, onda su svi zaposleni u istom režimu, odnosno na odsustvu zbog prekida rada bez krivice zaposlenog i imaju pravo na naknadu zarade u iznosu od 70 odsto osnova za naknadu, koji čini njegova prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu i ne može biti niža od minimalne zarade u Crnoj Gori. U ovoj situaciji poslodavac je dužan da zaposlenom uruči pisani akt koji sadrži: razlog prekida rada, trajanje prekida rada i visinu naknade zarade – precizirala je Međedović.

Za zaposlenog koji radi od kuće, kako je kazala, podrazumijeva se da priroda posla koji obavlja kod poslodavca dopušta takvu mogućnost za vrijeme ove epidemiološke situacije.

– Dakle, zaposleni obavlja sve svoje radne zadatke u istom obimu i nema zakonskog osnova za smanjenje zarade – navela je glavna inspektorka rada.

Na pitanje smije li se period, dok postoji zabrana rada, računati u godišnji odmor, Međedović je objasnila da je prema Zakonu o radu, poslodavac obavezan da donese plan korišćenja godišnjih odmora najkasnije do 30. aprila za kalendarsku godinu.

– Nadalje, poslodavac je obavezan da zaposlenom donese rješenje o korišćenju godišnjeg odmora i da mu ga dostavi najkasnije 30 dana prije termina koji je određen kao početak odmora. Period kada je poslodavcu zabranjeno obavljanje djelatnosti u skladu sa mjerama državnog organa za vrijeme pandemije Kovid-19, ne može se po automatizmu računati u godišnji odmor zaposlenog – precizirala je Međedović.

A.O.

---

Poslodavci upozoravani
Međedović je za „Dan“ kazala da Inspekcija od 25. marta prati i sprovođenje mjera iz naredbi i preporuka donijetih povodom nastale epidemiološke situacije po inicijativama koje se odnose na primjenu mjera zaštite zaposlenih i korišćenja zaštitne opreme (sredstva za dezinfekciju, rukavice, socijalna distanca…) u trgovinskim i drugim objektima koji sada obavljaju djelatnost.

– Bilo je preko 40 ovakvih inicijativa, s tim što su u najvećem broju slučajeva bile anonimne. Uglavnom su bile i neosnovane, a tamo gdje se nijesu poštovale preporuke o zaštitnim sredstvima za zaposlene i socijalna distanca, upozoravani su poslodavci na striktnu primjenu propisanih mjera. Neke od inicijativa proslijeđene su Upravi policije i nadležnoj Komunalnoj inspekciji na nadležnost. Vršene su kontrole i na gradilištima sa aspekta ovih mjera, ali nije bilo većih propusta – naglasila je ona.


Radnici se žale zbog neisplaćenih zarada, godišnjih odmora, plaćenog odsustva...
Glavna inspektorka rada je ukazala da je povećan broj pritužbi radnika u kontekstu epidemiološke situacije i sprovođenja mjera za sprečavanje širenja novog virusa korona. Objasnila je da Inspekcija rada u ovoj situaciji obavlja kontrole iz svoje nadležnosti, a u cilju zaštite prava zaposlenih.

– Inicijative su se, uglavnom, odnosile na: radni odnos na određeno vrijeme, neisplaćene zarade, godišnje odmore, plaćeno odsustvo, prestanak radnog odnosa i neformalnog rada – kazala je Međedović.