Ako neko, pa i država, smatra da crkveno nije crkveno, onda neka svoje tvrdnje dokaže na sudu, a ne da vode imovinsko-pravne sporove pred Upravom za nekretnine koja nije nadležna za ta pitanja, poručio je u razgovoru za „Dan” protojerej-stavrofor Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske. Poručuje da Crkva nema ni milimetar prostora za nazad, te da će, ukoliko vlast izignoriše njihove argumentovane predloge, nastaviti borbu za očuvanje svetinja, grobova i zavještanja još masovnije i još istrajnije.

Govoreći o ekspertskom dijalogu između Mitropolije i Vlade, Džomić ocjenjuje da je do dijaloga i ekspertskih pregovora na takvom nivou i sa tretiranim temama moralo doći mnogo ranije, ali da svakako ekspertski dijalog samo može da doprinese rješenju problema, koji je, kako dodaje, evidentan i koji se mora riješiti.

– Održan je jedan sastanak, a drugi je, na molbu Vlade koju smo uvažili, odložen zbog trenutne situacije. Razmijenjeni su argumenti, ali smo jasno ukazali da u ovom slučaju jedino treba i smije da pobijedi interes građana i da pravna struka bude iznad i prije politike. Vrlo je važno što su vladini eksperti prihvatili naš predlog da se argumentovano razgovara o neophodnosti izmjena i dopuna spornih zakonskih odredbi koje su izazvale uznemirenje vjernika i javnosti uopšte. Nisam subjektivan, ali smo vrlo jasno ukazali na nedopustivost pokušaja lišavanja imovinskih prava bilo kog subjekta, pa i Crkve i vjerskih zajednica, u upravnom postupku pred organima koji su pod neposrednom kontrolom i pod ogromnim uticajem Vlade i političkih stranaka – poručio je Džomić.

Na pitanje kakav je stav ekspertskog tima Crkve o pravu svojine nad crkvama, manastirima i drugim nepokretnostima, Džomić objašnjava da je njihovo mišljenje da svojinsko-pravna pitanja uopšte ne treba da budu normirana u Zakonu o slobodi vjere.

– Svjesni smo vjekovne istine da crkveno pripada Crkvi, a džamijsko i vakufsko Islamskoj zajednici. Nije nama problem u navodnom nepostojanju dokaza o crkvenom pravu svojine, kako su neki zlobno podmetali – ističe Džomić.

Naglašava da su iznijeli brojne argumente u prilog zakonito sprovedenih postupaka za uknjižbu svojinskih prava Crkve na pravoslavnim vjerskim objektima i zemljištu koje im pripada, ali i istih takvih postupaka i prava ostalih crkava i vjerskih zajednica.

– Mislim da su predstavnici vlasti imali priliku da saznaju dosta novih podataka koje do sada nijesu znali i da vide brojna dokumenta koja do sada nijesu vidjeli. Meni je neshvatljivo da neko osporava zakonitost nekog upisa u katastar, a da uopšte nema sve kompletne spise predmeta ispred sebe. Nažalost, to je bio manir u prethodnom periodu. Potrudili smo se i da snažno i argumentovano razjasnimo neke nedoumice koje su oni imali u vezi ovog i drugih pitanja – kazao je on.

Džomić je kazao da razumije i da zna da postoji velika bojazan kod mnogih ljudi zbog svega „što smo do sada pretrpjeli”.

– U ovom slučaju, važno je da se zna da nijedna odluka, ako Bog da da do nje dođemo, neće biti donijeta ishitreno ili na našu štetu. Ekspertski tim naše Crkve ima nadležnost da argumentovano iskazuje stavove Crkve i da Episkopskom savjetu, koji donosi odluke, dostavlja izvještaje i podnosi predloge. U Crkvi je red, odgovornost i poredak, i u to ne treba sumnjati. Naši zahtjevi su da se izmijene, a time i stave van snage odredbe o pravnoj likvidaciji Crkve i vjerskih zajednica iz članova 25 i 26 zakona, kao i diskriminatorna odredba o pravnom položaju crkve ili vjerske zajednice čije je sjedište u inostranstvu iz člana 28 zakona. Dalje, da se odredbe iz članova 62 i 63 zakona o proglašenju svetinja za državnu svojinu u upravnom postupku pred Upravom za nekretnine i odredba iz člana 64 zakona o državnom odlučivanju o načinu korišćenja vjerskih objekata zamijene jednim članom kojim će se propisati da se imovinsko-pravni sporovi o vjerskim objektima i zemljištu koji su sagrađeni ili pribavljeni do 1. decembra 1918. godine isključivo mogu rješavati u parničnim postupcima pred redovnim sudovima u skladu sa Ustavom, potvrđenim međunarodnim ugovorima i zakonima Crne Gore. To je minimum ispod koga mi ne možemo da idemo ni pred Bogom, ni pred ljudima. Ako se Crkva ne boji suda, zašto bi se bojala druga strana – pita on.

Na pitanje da prokomentariše često različite poruke od strane predstavnika Vlade i predsjednika države Mila Đukanovića, Džomić konstatuje da je, nažalost, bilo svega.

– Davno je rečeno da riječi lete, a da napisano ostaje. Ne bih ulazio u unutrašnje odnose u vladajućoj partiji i koaliciji, kao i u lične odnose najviših državnih funkcionera. Crkva se ne bavi partijskom politikom. Ali, hoću da naglasim da svako, a posebno najviše državne ličnosti, moraju da daju maksimalan doprinos rješenju ovog nebivalog problema, vladavini prava, poštovanju dostojanstva Crkve i vjerskih zajednica i njihove uloge i uklanjanju partijske politike iz ove vrlo osjetljive oblasti društvenog života – istakao je on.

Na pitanje da li vjeruje da će pregovori biti uspješni, Džomić je odgovorio da vjeruje „samo u Boga živoga”.

– A u vezi pregovora, smatram da svako od nas treba da, kako je govorio patrijarh Pavle, učini onoliko koliko do njega stoji. Uz poštovanje države i pravnog poretka, činimo i činićemo sve što do nas stoji čuvajući dostojanstvo i pravo Crkve – poručio je Džomć.

A.O.

---

Virus ne može uticati na duhovnu snagu vjernika
Džomić, na pitanje da li smatra da situacija s virusom korona može uticati na litije i enegriju naroda koja je dosad postojala, kaže da su litije privremeno obustavljene dok ne prođe opasnost od masovne zaraze.

– Virus ne može da mutira u ovom slučaju i ne može da promijeni naš saborni glas: Ne damo svetinje! Ne mislim da situacija sa virusom može da utiče na veličanstvenu duhovnu snagu vjernika i građana koji su u njima učestvovali tako da je Crnoj Gori pozavidio čitav svijet. Naprotiv, nevolja bez koje, po narodnoj, nema bogomolje će samo još više podstaći ljude da se obrate Gospodu da ne damo svetinje Božje, ali i da čuvamo sami sebe i jedni druge. U Boga se nadam da ćemo naći pravično i civilizovano rješenje i da onda svi zajedno odemo na jednu blagodarstvenu litiju. Na kraju, da podvučem da su litije izvorna i samonikla pojava pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori i da se o njima odlučuje isključivo u Crnoj Gori, a ne bilo bilo gdje drugdje – zaključio je Džomić.