Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je 2018. pokrenula 30 slučajeva neopravdanog bogaćenja, ali u 28 njih nije utvrdila nepravilnosti, konstatovano je u izvještaju koji su sačinili koizvjestioci Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE). U tom dokumentu nije precizirano šta se desilo sa dva preostala slučaja, a odgovor na to pitanje juče nijesmo dobili ni od ASK. Za kontrolu nezakonitog bogaćenja pitali smo ih i tokom 2019. i tu ostali bez odgovora, ali koliko je poznato u javnosti ASK nije imala nijedan slučaj protiv istaknutijih javnih funkcionera za kojeg je utvrdila da se nezakonito obogatio.

Nevladin sektor tražio je u više navrata ispitivanje porijekla bogatstva predsjednika države Mila Đukanovića, ali taj postupak koliko je poznato javnosti nije ni pokretan. Takođe, nije bilo reakcije na informacije da je supruga Slavoljuba Stijepovića, Đukanovićevog bliskog saradnika, kupila stan od 215.000 eura.

Koordinator programa za ljudska prava i pravde u NVO Građanska alijansa Zoran Vujičić kaže za „Dan” da Agencija od osnivanja nije postigla zadovoljavajuće rezultate.

– Rezultati ne samo u vezi sa neosnovanim bogaćenjem već i u drugim oblastima kao što je kontrola finansiranja političkih partija, sprečavanja korupcije, zviždača i lobiranja su daleko ispod očekivanja. Kontrolisanje neosnovanog bogaćenja nema suštinskog efekta ako javni funkcioner ne dozvoli uvid u svoje tekuće račune. Osim toga, i rezultati detaljnih provjera nasumičnih uzoraka javnih funkcionera – uključujući traženje nelegalnog obogaćivanja, promjene i kretanja imovine i utvrđivanje porijekla imovine – su bez značajnog efekta. Posebno su zanimljivi slučajevi, poput ambasadora Vlahovića, koji je više godina bez ikakve sankcije i bez prijavljivanja izvještaja, i izostanka reakcije u slučaju bivšeg funkcionera koji je prijavio višestruko uvećanje imovine od one koju je ostvario u toj godini – navodi Vujičić.

On ističe da bi u uređenim demokratskim društvima na ovaj rezultat u kontroli neosnovanog bogaćenja značilo da su javni funkcioneri odgovorni i sve prijavljuju u skladu sa zakonom.

– U crnogorskim uslovima ovo znači da Agencija selektivno obavlja posao pod snažnim političkim pritiscima što je i Evropska komisija u svojim izvještajima o Crnoj Gori evidentirala. Ostaje sada nada da će Savjet uspjeti u ponovljenom konkursu da izabere direktora Agencije koji će svojim integritetom i kompetencijama uspjeti da popravi imidž koji je zaista s pravom narušen – smatra Vujičić.

M.S.

---

Samo se tajne sve više popularizuju
Koizvjestioci su u izvještaju naveli da se ozbiljna situacija tiče pristupa informacijama pojavila 2018. godine, kada su javni subjekti, uključujući Agenciju, sve češće počeli da označavaju tražena dokumenta povjerljivim u cilju ograničavanja pristupa informacijama.

– Ovo je posebno štetno u oblastima sklonim korupciji i u sektorima koji se bave raspodjelom velikih djelova državnog budžeta ili imovine. Ova sklonost ograničavanja pristupa javnim dokumentima može se primijetiti i tokom predizbornih kampanja. MANS je kritikovao Agenciju zbog toga što je proglasila kao poslovne tajne ugovore, račune, bankovne izvode koje su joj politički subjekti dostavili nakon izbora i čak bi takvim proglasila i vlastitu odluku kojom se utvrđuje da je DPS prekršila zakon u vezi sa aferom „Koverat”. MANS je isto tako kritikovo i Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog njene odluke iz aprila 2018. godine, tokom predsjedničke kampanje, u kojoj se navodi da političke partije nijesu u obavezi da postupaju po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, samim tim ograničavajući prostor za nadzor finansiranja kampanje od strane javnosti – navodi se u izvještaju.


Raspisan konkurs za direktora
Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) raspisao je ponovni javni konkurs za izbor direktora te institucije, a kandidati, pored ostalih uslova, moraju dostaviti najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima. Rok za podnošenje prijava je 20 dana.
Prethodni konkurs je propao jer savjetnik direktora Uprave policije Jovica Rečević i bivši član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Aleksa Ivanović nijesu predali potpunu dokumentaciju, dok vršilac dužnosti direktora ASK Savo Milašinović nije dobio podršku savjeta. Milašinović obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora od kada je raniji direktor ASK Sreten Radonjić izabran krajem prošle godine za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.