Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP)
Srđan Milić zatražio je, u skladu sa članom 50 Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, od sudija Ustavnog suda da u što kraćem roku dostave izjašnjenje na dopis šest nevladinih organizacija (NVO). U pismu je istaknuto da je izbor „predsjedavajućeg sudije”
Desanke Lopičić protivan Ustavu Crne Gore i Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore i apelovano da se sporna odluka stavi van snage, da funkciju predsjednika Ustavnog suda počne da obavlja najstariji sudija
Hamdija Šarkinović i da on odmah ponovi postupak izbora čelnika te sudske instance, da bi se tako zaštitila ustavnost i zakonitost i omogućilo ostvarivanje načela vladavine prava.
– Neprimjereno bi bilo da Ustavni sud Crne Gore kao jedini zaštitnik Ustava ostane nijem na ovaj apel ili što bi još bilo gore nastavi da djeluje kao da ne postoji jasno iskazana bojazan za neustavno postupanje – naveo je Milić u dopisu.
NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građanske slobode, Evropska asocijacija za pravo i finansije, Institut Alternativa, Institut za vladavinu prava i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uputile su prije desetak dana otvoreno pismo sudijama Ustavnog suda Crne Gore povodom izbora sudije Desanke Lopičić za „predsjedavajuću sudiju”.
Kako je navedeno u pismu, osnovni razlog za protest je to što je članom 22 stav četiri Zakona o Ustavnom sudu propisano da u slučaju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, do izbora novog, funkciju predsjednika vrši njegov zamjenik, „a ako nema zamjenika predsjednika funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši najstariji sudija”.
– Za zakoniti kontinuitet rada Ustavnog suda trebalo je samo postupiti u skladu s tim i imenovati najstarijeg sudiju Hamdiju Šarkinovića da vrši dužnost predsjednika Ustavnog suda, jer, iz nepoznatih razloga, zamjenik dosadašnjeg predsjednika
Dragoljuba Draškovića nikada nije izabran. Prema tome, zakonodavac se potrudio da na svaki način obezbijedi kontinuitet rukovođenja Ustavnim sudom kada iz bilo kog razloga dođe do prestanka funkcije predsjednika, tako što je čak pretpostavio i situaciju, u kojoj se Ustavni sud sada našao, da nema ni zamjenika predsjednika. U takvoj situaciji, zakonodavac nije napisao da sudije treba da izaberu „predsjedavajućeg sudiju”, kao što je većina sudija neovlašćeno odlučila da uradi, već da najstariji sudija vrši tu funkciju do izbora novog predsjednika – navodi se u pismu.
Istaknuto je i da posebno za izbor sudije Desanke Lopičić za „predsjedavajućeg sudiju”, sa „svim pravima i obavezama predsjednika Ustavnog suda” postoji ustavna zabrana, jer je sudija Lopičić već jednom birana za predsjednicu Ustavnog suda.
– Takođe, analogija s izborom predsjedavajućeg sudije tokom 1996. godine kada nije bio izabran predsjednik Ustavnog suda Crne Gore u ovom slučaju nije primjerena, jer su tada važili drugi propisi, predsjednika Ustavnog suda je birala Skupština, sada ga biraju sudije Ustavnog suda, i tada nije bila na snazi odredba nalik na član 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu, koja je propisivala ko vrši funkciju predsjednika u slučaju da njemu prestane funkcija. Takođe, nije primjerena ni analogija s izborom predsjedavajućeg sudije u Hrvatskoj 2007. godine, jer se radi o pravnom sistemu druge države, koji nije imao odredbu kao član 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu, i čiji je Ustavni sud tada radio u vrlo specifičnim uslovima bez punog broja sudija, dok u Crnoj Gori Ustavni sud djeluje u punom kapacitetu – navedeno je u pismu.
M.S.
Problem počeo sa MedenicomPosebno je naglašeno da je Grupa država protiv korupcije (GREKO) Savjeta Evrope preporučila Crnoj Gori da ograniči prekomjernu koncentraciju ovlašćenja u pravosuđu i da je nedavno u tom smislu kritikovala treći izbor
Vesne Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, kao i izbor predsjednika sudova koji su birani najmanje tri puta na iste funkcije.
– Sada je i u slučaju izbora Desanke Lopičić da obavlja funkciju predsjednika Ustavnog suda do kraja godine, a moguće i duže, dok se novi predsjednik ne izabere, iako je ona već u jednom mandatu obavljala istu funkciju, prekršena Ustavna zabrana, a nisu poštovane ni preporuke GREKO, čiji je cilj sprečavanje korupcije – navodi se u dopisu NVO.
U pismu je upozoreno da izbjegavanje primjene zakona Crne Gore pozivanjem na sopstvenu i inostranu praksu, predstavlja put u proizvoljnost i arbitrernost, od čega upravo Ustavni sud treba da pruža zaštitu, i zaključeno da Ustavni sud ne smije sebi dopustiti izbor „predsjedavajućeg sudije”, jer time ne samo da sebe kompromituje i ugrožava javno povjerenje, već ozbiljno dovodi u pitanje i sposobnost države da obezbijedi vladavinu prava.
)){kind=small}
