Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ove nove godine slavi treći rođendan, a slogan za tu eventualnu proslavu lako bi mogao da joj bude narodna poslovica: „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi”. Očekivanja od ASK su u startu bila velika, ali entuzijazam je splasnuo kada je na njeno čelo izabran
Sreten Radonjić, koji je u prijateljskim vezama sa premijerom
Duškom Markovićem. U isto vrijeme, na samom početku rada ASK u Savjetu te institucije je bio i
Radule Žurić, kum premijera Markovića. Da kum, a bogami ni prijatelj nijesu dugme pokazale su tri godine rada, jer Markovićeva vlada nije imala glavobolju od ASK.
Agencija je naslednica nekadašnje uprave za antikorupciju za koju se znalo po kampanji „Ni centa za mito” i godišnjem istraživanju o percepciji korupcije, oni su prije osnivanja ASK godinama obučavali državne službenike kako se boriti protiv korupcije. Izgleda da ih nijesu dobro obučili, pa je ASK nastavila isti posao.
Takođe, ASK je naslednica komisije za sprečavanje sukoba interesa, koju je i nekadašnji predsjednik
Slobodan Leković nazvao „tigar bez zuba”. Ipak, i taj tigar bez zuba je ujedao s vremena na vrijeme, barem nijesu krili svoje odluke, za razliku od današnje agencije.
Prve dvije godine se u vodu bacaju, pa su se svi nadali da je to zagrijavanje za treću kada su se očekivali rezultati. Rezultata je i bilo, tako barem kažu u ASK, a s čime se možemo saglasiti. Naime, nakon dvije godine prijetnji ASK je konačno uspjela da napiše, kako je u međuvremenu utvrdio sud, nezakonitu odluku koja je dovela do smjene
Vanje Ćalović Marković iz Savjeta te institucije. Iako je ta smjena bila nezakonita, direktor Radonjić je rekao da je odluka suda takva kakva je, ali da bi on opet po starom. Znači, opet bi prekršio zakon.
Ćalović Marković je optužena da je u konfliktu interesa jer je NVO MANS, na čijem je ona čelu, 4. decembra 2015. potpisala ugovor sa EU o realizaciji projekta „Fairelections free of corruption” vrijednog 149.000 eura. U prevodu, radila je posao na osnovu kojeg je i izabrana da bude u Savjetu ASK i što je preporučilo da bude u tom tijelu, a to je borba protiv korupcije.
Zanimljivo je da je ASK uporno odbijala da se bavi bilo čim što se desilo prije 1. januara 2016. ali u slučaju Ćalović Marković su to morali da urade. I opet i to je bilo nezakonito.
Na drugoj strani, za bilo koju inicijativu koja je podnijeta protiv predsjednika države
Mila Đukanovića uvijek je važio izgovor – to se desilo prije 2016. i nije bila njihova nadležnost.
Koliko je bio ažuran da donese odluke protiv lica koja su u javnosti bili prepoznata kao kritičari loših poteza Vlade, kao što je slučaj sa članovima Savjeta RTCG ili AEM
Nikole Vukčevića,
Gorana Đurovića i
Darka Ivanovića, Radonjić je uporno godinama odbijao svaku inicijativu protiv predsjednika države i lidera DPS-a
Mila Đukanovića. ASK na čelu sa direktorom ostala je nijema kada je od nje traženo da preispita uvećanje Đukanovićeve imovine u Kočanima, nijesu htjeli ni da se bave njegovim satovima koje nije prijavio, a za koje je vlasnik „Atlas grupe”
Duško Knežević izjavio da vrijede 1,5 miliona eura i kao dokaz dostavio „Danu” fotografije. Predmet pažnje ASK nije bio ni poklon koji je predsjednik države i lider DPS-a dobio od sina
Blaža – 17.000 eura za pokrivanje duga Atlas banci, što nije prijavio u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije. Takođe, odbili su da pokrenu postupak protiv Mila Đukanovića i aktuelnog potpredsjednika Skupštine
Branimira Gvozdenovića jer u izvještajima za 2010. nijesu prijavili poklon putovanje od vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića u Dubaji, vrijedno skoro 30.000 eura.
Isto tako za ASK nije bilo sporno što predsjednica Vrhovnog suda
Vesna Medenica četiri godine krije informaciju o poslu sklopljenom s kontroverznim kolašinskim biznismenom
Zoranom Ćoćom Bećirovićem, iz kojeg je prihodovala blizu 139.000 eura.
Takođe, nijesu se bavili ni ispitivanjem bogatstva supruge
Slavoljuba Stijepovića, višegodišnjeg državnog funkcionera koji se sumnjiči za pranje novca, koja je na kupovinu nekretnina i vozila potrošila preko 215.000 eura, što nije prijavljeno u imovinskom kartonu njenog supruga.
Jedna od najpoznatijih odluka ASK u 2019. je ona o kažnjavanju DPS-a. Ipak, ni to nije prošlo bez sumnjivih okolnosti jer je na nju stavljena oznaka tajno, a tim je aktom utvrđeno da se kažnjava DPS zbog nezakonitog finansiranja za izbore 2016. godine. ASK je nakon zahtjeva dijela javnosti i potvrde lokalnih funcionera DPS-a da su uzeli 47.000 eura saopštila da je provjerila finansiranje DPS-a. Zbog utvrđenih nepravilnosti ASK je protiv DPS-a pokrenula postupak za izricanje maksimalno zakonom propisane kazne od 20.000 eura i zatražila povraćaj sredstava u budžet Crne Gore u visini od 47.000. Međutim, nijesu se bavili glavnim akterom afere „Koverta” Slavoljubom Stijepovićem.
Grijehe krupnih riba „platili” su lokalni funkcioneri, kojima je ASK kao i prethodnih godina bildovala statistiku, pa je slovom i brojevima izgledalo kao da ima pomaka. Međutim, ti pomaci nijesu zavarali međunarodnu zajednicu, posebno ne Evropsku komisiju koja je u poslednjem izvještaju imala šta da kaže za ASK. Malo toga pohvalnog, pa njihov zaključak može biti i kruna retrospektive rada ASK.
– ASK je počela da izdaje naloge za prekršaje i mjere za privremeno oduzimanje imovinske koristi, a pripremila je i metodologiju za ocjenu rizika i novi softver
za detaljne, ka riziku orijentisane provjere finansiranja političkih partija. Međutim, potreba za proaktivnim stavom i daljim naporima ostaje i u oblasti sprečavanja i u oblasti represije. Izazove vezane za nezavisnost, kredibilitet i određivanje prioriteta ASK tek treba rješavati. Uprkos određenom napretku, finansijske istrage, privremeno i trajno oduzimanje imovine oblasti su koje tek treba poboljšati. Nezavisne institucije treba da budu zaštićene od neprimjerenog uticaja i treba ih podsticati da u potpunosti koriste svoja ovlašćenja da bi dalje razvili bilans ostvarenih rezultata u djelotvornim istragama, nakon čega treba da uslijede uspješne i izvršne osuđujuće presude i odvraćajuće sankcije. Ukupno gledano, korupcija prevladava u mnogim oblastima, te i dalje predstavlja pitanje koje izaziva zabrinutost. Postoji potreba za snažnom političkom voljom da se djelotvorno riješe pitanja korupcije, kao i za čvrstom reakcijom krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou – navedeno je u izvještaju ASK.
M.S.
Obezbijediti nezavisnostEK je u izvještaju dala preporuke za predstojeću godinu, navodeći da Crna Gora u predstojećoj godini naročito treba da obezbijedi nezavisnost ASK i ispravi nedostatke u njenom radu, utvrđene od strane domaćih sudova.
– Takođe, treba da pojača nastojanja da sistematično sprovodi finansijske istrage paralelno sa krivičnim istragama, da ustanovi bilans ostvarenih rezultata u oblasti privremenog i trajnog oduzimanja imovine stečene kriminalom i obezbijedi da rukovodstvo i zaposleni u kancelariji koja se bavi povraćajem imovine stečene kriminalom budu angažovani na osnovu transparentnih i objektivnih kriterijuma sa fokusom na rezultatima i profesionalnim vještinama. Treba da se poboljša bilans ostvarenih rezultata u oblasti represije i sprečavanja korupcije, uključujući i uvođenje djelotvornih sankcija – zahtjevi su EK.ASK se nije oglašavala ni povodom „roleks” satova pomoćnika direktora Uprave policije
Enesa Bakovića. Odbijaju da dostave javnosti odluke za funkcionere kojima je Vlada dala stanove pod povlašćenim uslovima.
Među povlašćenima je bio i direktor ASK Sreten Radonjić, koji je dobio kredit od 40.000 eura, a koji će u 2020. godini preuzeti funciju predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijamaUsta moja hvalite meIstraživanje CRNVO pokazalo je da bi svega pet odsto građana nezakonite i neetičke radnje nadređenog, firme ili institucije u kojoj radi prijavilo Agenciji za sprečavanje korupcije, kojoj bi se za pomoć i zaštitu zbog prijavljivanja nezakonitosti ili neetičnog rada za pomoć obratilo svega jedan odsto lica. Nakon tog istraživanja ASK je prezentovala ono koje je njoj više odgovaralo i koje je ona naručila. Po principu „usta moja hvalite me” Radonjić je dao javnosti istraživanje po kojem povjerenje u rad Agencije ima više od 60 odsto ispitanika. Osim toga, kazao je da je Agencija i dalje na prvom mjestu među institucijama u koje bi građani imali najviše povjerenja u slučaju da se odluče da prijave korupciju.
– Podsjećam da se iz godine u godinu registruje trend rasta procenta građana koji bi korupciju prijavili Agenciji, pa taj procenat ove godine iznosi 49.9 odsto, što je za 14.5 više u odnosu na prošlu i nešto iznad 17 odsto više u odnosu na 2017. godinu – zaključio je Radonjić..
)){kind=small}
