Većina predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama bile bi promjene na gore i udaljile bi Crnu Goru od međunarodnih standarda o transparentnosti, rezultirajući zakonom koji direktno krši obaveze Crne Gore, uključujući ratifikaciju Konvencije Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima. To je ocijenila potpredsjednica i izvršna direktorica organizacije Access Info Europe
Helen Darbishire u pismu koje je uputila crnogorskoj radnoj grupi za Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Ona ističe da čak i tamo gdje promjene nijesu regresivne, one ne uspijevaju da unaprijede zakon, kako bi on bio usklađen sa međunarodnim standardima. Ovo, kako ističe, nije napredak u pogledu transparentnosti na koji se Crna Gora obavezala kao članica Partnerstva za otvorenu vladu.
Access Info Europe je međunarodna organizacija specijalizovana za pitanja pristupa informacijama, trenutno sprovodi detaljnu analizu predloženih promjena.
– Predloženi novi član 7a, odnosno odredbe o zahtjevima koji zloupotrebljavaju sistem su neprihvatljive, jer je definicija „nerazumnih” zahtjeva previše nejasna i neodređena. Odredba o jednom podnositelju zahtjeva koji često podnosi zahtjev za identičnim informacijama može biti prihvatljiva, iako bi trebalo biti pojašnjeno da „često” znači mnogo puta, a ne samo ponovno podnošenje zahtjeva koji iz tehničkih razloga nije valjano sproveden prvi put. Takođe bi trebalo biti pojašnjeno da ako su podaci već pruženi, ali su se možda promijenili u međuvremenu (na primjer u slučaju aktivnih baza podataka), to se ne smije smatrati kao ponovljeni zahtjev. Odredba koja zabranjuje zahtjeve za „prevelikim brojem informacija” je izuzetno zabrinjavajuća i neusklađena je s međunarodnim standardima i praksom. Postoje mnogo bolja zakonodavna i praktična rješenja za obimne zahtjeve, koja uključuju rješenja do kojih se dolazi pregovaranjem, pružanje traženih informacija tokom određenog vremenskog perioda, i tome slično. Access Info će predložiti rješenja kako da se to pretoči u konkretne odredbe. Ono što je neprihvatljivo je uvođenje kriterijuma „onemogućavanja redovnog funkcionisanja organa”. Svako javno tijelo s iole pristojnim sistemom upravljanja informacijama trebalo bi biti u stanju da obradi zahtjeve za nešto većim količinama informacija. To je naročito olakšano u digitalnom dobu, u kojem sada živimo – istakla je Darbishire.
Sporna je, kako kaže, i definicija informacija na koje se zakon primjenjuje jer bi bila sužena na vrlo problematičan način kada bi se usvojila.
– Konkretno, nova odredba sadrži klauzulu „(informacija) koja je od javnog značaja”, što otvara vrata za isključenje mnogih podataka iz javnog pristupa na osnovu proizvoljne procjene javnog službenika koji odlučuje da li nešto jeste ili nije od javnog značaja. Dakle, iako je širenje definicije sa ciljem pojašnjavanja da se informacije mogu evidentirati u bilo kom formatu pozitivno, ova odredba ozbiljno narušava cjelokupni sistem pristupa informacijama u Crnoj Gori i direktno je u suprotnosti s međunarodnim standardima (Savjet Evrope, Evropska unija, UN-ov Odbor za ljudska prava, OEBS, itd), koji jasno ukazuju da se pravo pristupa informacijama prvenstveno odnosi na sve informacije koje posjeduju javna tijela, bez obzira na njihovo porijeklo – navela je ona.
Zabrinjavajuće je, kako je pojasnila, da ograničenja sadržana u članu 14 uključuju intelektualno vlasništvo.
– To samo po sebi nije legitiman razlog za nepružanje informacija, iako može postaviti neka ograničenja u načinu na koji se one mogu ponovo koristiti – navodi Darbishire.
M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
