Dijalog između Crne Gore i Albanije u vezi s Cijevnom nije bio rješenje ni prethodnu godinu, pa je teško vjerovati da će predlozi odluka s albanske strane donijeti bilo kakve ozbiljne odluke o obustavljanju radova na rijeci, osim što njima može kupiti dodatno vrijeme za završetak radova, kazala je za „Dan“ izvršni direktor NVO Grin houm
Nataša Kovačević. Pošto je Vlada na poslednjoj sjednici najavila da će preduzeti sva raspoloživa sredstva definisana međunarodnim konvencijama, direktivama i protokolima u cilju zaštite Cijevne, Kovačevićeva za „Dan“ upozorava da bi već do kraja godine u rad mogla biti puštena hidroeletrana (HE) Muras.
– Zbog čega se moramo koncentrisati na zahtijevanje sprečavanja puštanja u rad HE na Cijevni – naglasila je Kovačevićeva, koja je izabrana za člana Međudržavne komisije Crne Gore i Albanije za saradnju u vodoprivredi.
Crnogorska Vlada već gotovo godinu tvrdi da od albanskih kolega traži cjelokupnu dokumentaciju o izgradnji malih hidroelektrana (mHE) na Cijevni i o procjeni uticaja na životnu sredinu. Na sjednici održanoj u četvrtak Vlada je konstatovala da nadležni organi Albanije nijesu blagovremeno, adekvatno ni argumentovano odgovorili na zahtjeve Crne Gore o izjašnjenju o mogućem prekograničnom uticaju projekta izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Cijevni.
– Iskazana je odlučnost da Crna Gora, nastavljajući da njeguje prijateljske i dobrosusjedske odnose kao jedan od temelja naše vanjske politike, dodatno pokrene sve raspoložive mehanizme definisane međunarodnim konvencijama, direktivama i protokolima koji su obavezujući za sve države potpisnice ovih međunarodnih akata i koje, na do kraja jasan način, uređuju međunarodne vodne odnose – kazali su tada iz Vlade.
Iz Vlade su najavili da će ovo pitanje aktuelizovati na sjednici Međudržavne komisije koja je zakazana za danas.
Cijevna kraćim dijelom protiče kroz Albaniju, gdje su tamošnje vlasti dozvolile gradnju više mHE, a crnogorski ekolozi već mjesecima upozoravaju da bi nastavak radova mogao dovesti do nestanka rijeke.
Grin houm je prije nekoliko mjeseci, tokom terenske posjete Cijevne u prekograničnom dijelu s Albanijom, svjedočio o intenzivnim radovima na izgradnji dvije mHe, od kojih će jedna, u gornjem toku, biti izgrađena za dvije godine, dok je druga u pograničnom mjestu Tamara u finalnoj fazi izgradnje. Tada su apelovali na Vladu i resorna ministarstva da iniciraju međunarodnu arbitražu u skladu s Okvirnim sporazumom o vodoprivrednim odnosima između Crne Gore i Albanije, i da slučaj otvore ispred sekretarijata Energetske zajednice ili ispred sekretarijata Bernske ili ESPOO konvencije.
S obzirom na to da Albanija i Crna Gora „dijele“ Cijevnu, prema Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO) u obavezi su da uključe jedna drugu u proces dobijanja dozvola.
A.O.
Iz Albanije bez argumenata o negativnom uticaju mHePotpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede
Milutin Simović kazao je nedavno da nijesu zadovoljni odgovorom iz Albanije o izgradnji mini-hidrocentrala (mHe) na rijeci Cijevni.
– Sastajali smo se i nedavno konačno dobili odgovor od institucija Albanije. Kazali smo da nijesmo zadovoljni, smatramo da je taj odgovor zakasnio i da nije adekvatan, da nema dovoljno argumenata kojima nas mogu ubijediti da izgradnja mHe ne bi mogla imati negativan uticaj na ono što je hidrologija Crne Gore. Naše su pretpostavke da bi to moglo negativno da se odrazi na vodni bilans prihranjivanju voda u zetskoj izdani, voda odakle se snabdijevaju „Plantaže“, brojni poljoprivrednici na tom prostoru kao i druga vodoizvorišta koja, takođe, prema tvrdnjama naših stručnjaka, imaju neposrednu vezu s tim vodotokom – rekao je tada Simović.
)){kind=small}
