Krediti koje su funkcioneri dobili po povlašćenim uslovima nijesu imovina, već obaveza, ocijena je zamjenika direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)
Sava Milašinovića, koji je juče na sjednici Savjeta ASK žustro branio predstavnike vlasti koji su od države dobili stan ili novac. Ipak, suprotno mišljenje imao je član Savjeta
Zlatko Vujović koji je istakao da se onda uopšte postavlja pitanje zašto ASK raspravlja o povoljnim kreditima za funkcionere, koji defakto većim svojim dijelom predstavljaju čašćavanje, jer je pojedinim nosiocima vlasti oprošteno 80 odsto pozajmice.
U praksi to znači da funkcioner koji je dobio 40.000 eura, treba da vrati svega 8.000, odnosno čašćen je 32.000. Ipak po tumačenju ASK, to nije uvećanje imovine, kao što ni kupovina nekretnine nekad to nije, kako je rekao Milašinović: „Kada kupite stan u izgradnji, šta onda prijavljujete”.
– Kredit kao kredit je obaveza. To je tuđi novac – naveo je Milašinović.
U odbranu prakse Vlade da čašćava funkcionere stao je i direktor ASK
Sreten Radonjić, koji je rekao da „Vlada radi šta radi”, te da su objavili spisak od 96 funkcionera koji su dobili stan ili kredit. On je istakao da se Vladi ne može osporiti pravo da vodi stambenu politiku, istakavši isto tako da je izvršna vlast mogla da objavi spisak od 9.096 lica, zaposlenih u javnom sektoru, zdravstvu, prosvjeti i policiji, koji su dobili stan za 500 eura po kvadratu, a on vrijedi 1.000.
Načelnica u ASK
Dragana Šuković kazala je da su sproveli provjeru imovinskih kartona 96 javnih funkcionera koji su dobili kredite. Od njih su 83 javna funkcionera zaključila ugovor o kreditu, a u 13 slučajeva dodijeljen je stan.
– Njih devet je prijavilo kroz vanredni izvještaj, dok su četiri lica to dostavila kroz redovan godišnji izvještaj. Od onih koji su dobili kredit, 45 je evidentiralo da je prijavilo dati podatak usled uvećanja imovine preko 5.000 eura. Osam lica je dostavilo ovu informaciju putem obavještenja. Ostali su to uradili putem redovnih godišnjih imovinskih kartona. Za četvoro koji su promjenu prijavili nakon pokretanja postupka predloženo je da se razmotri pokretanje postupka – navela je Šuković.
Vujović je problematizovao stavove predstavnika ASK, pitajući zašto uopšte razmatraju informaciju o postupanju Agencije u odnosu na javne funkcionere kojima su dodijeljeni stanovi ili krediti pod povoljnim uslovima, u aktuelnom i prethodnim sazivima Vlade, ako već nije bitno da li su oni u roku prijavili promjene u imovini. On je istakao da je Agenciji napravljena velika šteta zbog toga, te da je bolje bilo da su samo konstatovali ono što se desilo, pokrenuli prekršajne postupke, jer se u krajnjem ne radi o zatvorskim kaznama nego o prekršajima.
– Razočaran sam informacijom Agencije. Doveli ste u pitanje da li postoji obaveza prijavljivanja kredita kao povećanje imovine. Zašto mi onda o ovome uopšte pričamo? Zakon više nego jasno propisuje da je obaveza funkcionera da prijavi imovinu u roku od 30 dana od dana nastanka promjene u vrijednosti većoj od 5.000 eura. Niste nam dali osnovnu informaciju koliko lica je podnijelo taj izvještaj o uvećanju imovine u vrijednosti većoj od 5.000 eura, i šta ste vi uradili u konkretnom slučaju, da li ste pokrenuli prekršajni postupak jer je zaprijećena kazna od 500 do 2.000 eura. Moglo bi se posmatrati kao olakšavajuća okolnost ako je funkcioner to prijavio kroz godišnji izvještaj, pa da kažemo da nije htio sakriti, nego nije bio ažuran, pa mu kazna ne bi bila 2.000 eura nego manja. Ovako, čini mi se da ste pokušali da kroz jednu pravnu gimnastiku zaobiđete ključni problem, a to je činjenica da je došlo do uvećanja imovine. Kako se drugačije može posmatrati kredit u kojom je 80 odsto sredstava bespovratno. Kako to nije uvećanje imovine – naveo je Vujović.
Savjet ASK je odbio Vujovićev predlog za formiranje radne grupe za ispitivanje djelovanja direktora Radonjića vezano za provjeru javnih funkcionera koji su dobili stanove i kredite. Protiv toga su bile sve njegove kolege.
Savjet je inicirao da nadležni organi izvrše preispitivanje relevantnih akata kako bi svaka grana vlasti zasebno dijelila stanove i stambene kredite, kako ne bi bilo međusobnog preplitanja.
M.S.
Prebacuju odgovornost na institucijeČlan Savjeta
Goranka Vučinić navela je da krediti pod povoljnim uslovima nijesu krediti po pitanju zaduženja. Ona je navela da su to pokloni, te da u tom slučaju nije funkcioner dužan da ih prijavi, već institucija.
Sa njom se saglasio i pomoćnik direktora Savo Milašinović koji je naveo da ako se nekom sruši krov, a on se zaduži da ga sanira, to ne znači da se imovina uvećava, već se lice „zadužilo kako bi finansiralo postojeće obaveze”.
Savjet ASK je razmatrao i budžet te institucije za narednu godinu, a traže da im se odobri 1.715.000 eura, što je više od zakonskog minimuma koji im pripada. Više od 940.000 eura namijenjeno je za zarade u Agenciji, a obezbijedili su i sredstva za kredite zaposlenima.
)){kind=small}
