Preko 100.000 građana Crne Gore je siromašno, dok svaka 19 porodica živi od socijalne pomoći. Građanin koji ima godišnje prihode manje od 174 eura mjesečno (2.097 eura prihoda godišnje) smatra se relativno siromašnim, a takvih je u Crnoj Gori više od 100.000, ukoliko se u obzir uzme oko 35.000 nezaposlenih, 29.710 lica koja primaju materijalno obezbjeđenje porodice, 10.000 penzionera i oko 35.000 zaposlenih s penzijama, odnosno zaradama ispod 192 eura.

U poslednjem pregledu materijalnih davanja, koji je Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo za jun, navodi se da su u tom mjesecu 8.834 porodice sa 29.710 članova primile materijalno obezbjeđenje porodice.

Iz humanitarne fondacije Banka hrane upozorili su povodom 9. avgusta – svjetskog Dana siromašnih – da se broj ekstremno siromašnih u Crnoj Gori stalno uvećava.

– Ovi opasni trendovi – porast duga, porast nezaposlenosti i porast siromaštva za Banku hrane predstavljaju crveni alarm koji zvoni na uzbunu. Ekonomija koja ne stvara nova radna mjesta i ne povećava zarade neminovno proizvodi sve više i više siromašnih – kazali su iz te organizacije.

Kako navode, plate u martu ove godine je primilo samo 110.000 zaposlenih.

– Prema Monstatu, prosječan broj zaposlenih u 2018. godini iznosio je 190.000, a prosječna bruto zarada je bila 766 eura. Problem je kada se ove dvije bruto zarade pretvore u neto iznose, jer je prema Monstatu prosječna zarada iznosila 511 eura, dok je prema podacima Poreske uprave 432 eura – ističu iz te fondacije, na čijem je čelu Marina Medojević.

Upozoravaju da je neodrživa situacija da istovremeno rastu dug, nezaposlenost i siromaštvo.

– Radno aktivnih ljudi u Crnoj Gori ima 320.000 (punoljetno stanovništvo umanjeno za penzionere, studente, ljude s hendikepom), a plate prima samo 110.000 ljudi. Od ovih 110.000 ljudi njih 60.000 zarade prima iz budžeta i oni ne stvaraju novu vrijednost. Dolazimo do zaprepašćujućeg zaključka da 50.000 zaposlenih u privatnom sektoru izdražava 620.000 građana Crne Gore – saopštili su iz Banke hrane.

Kako dodaju, ako prosječnu crnogorsku porodica čine 3,8 članova, od kojih su 1,2 zaposlena, onda je zaključak da je prosječna crnogorska porodica s prosječnim primanjima na na ivici ekstremnog siromaštva.

– Ovde još nijesmo uzeli u obzir dugove stanovništva za struju od 120 miliona eura ili 600 eura prosječno po brojilu, dugove bankama, rođacima i prijateljima, kašnjenja isplata alimentacija samohranim roditeljima i još mnogo troškova koji socijalno ugroženi građani plaćaju isto kao i najbogatiji građani ove zemlje – istakli su iz Banke hrane.

A.O.

---

Pomogli 20.000 porodica
Iz Banke hrane ističu da su dosad upoznali 100.000 ljudi koji žive u stanju nemaštine.

– Pod pritiskom ekstremne gladi, vjerske organizacije i NVO otvaraju narodne kuhinje širom Crne Gore, a njihovi kapaciteti ni izbliza ne mogu da pokriju potražnju od najugroženijih stanovnika. Pomogli smo do sada 20.295 porodica, koje su mahom višečlane što nas dovodi do cifre od oko 100.000 ljudi koje smo upoznali da žive u stanju nemaštine. Imali smo do sada 1.604 humanitarne akcije u kojima je učestvovalo 40.150 volontara – saopštili su iz Banke hrane.