Na sjednici Komiteta za svjetsku baštinu predstavljen je nacrt Uneskovog izvještaja u kojem se eksplicitno navodi da je izgradnja autoputnog mosta unutar rezervata „Čovjek i biosfera“ devastirala korito i obalu rijeke Tare, saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare nevladinih organizacija (NVO) MANS, Grin houm i Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Te organizacije su najavile da će uputiti inicijativu Skupštini da njen Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje sasluša ministre održivog razvoja i turizma i saobraćaja i pomorstva Pavla Radulovića i Osmana Nurkovića u vezi sa stanjem životne sredine u kanjonu Tare.

Lazar Grdinić iz MANS-a kazao je da je odnos izvršne vlasti prema tom pitanju prilično indolentan i da izostaju reakcije nadležnih organa.

– Tužilaštvo i dalje ćuti u vezi sa krivičnom prijavom koju je više NVO podnijelo u novembru prošle godine – rekao je Grdinić, dodajući da Ekološka inspekcija na teren izlazi malo ili nikako, te da Uprava za inspekcijske poslove i dalje odbija da dostavi bilo kakve podatke koji mogu govoriti o detaljima šta to inspekcije rade na gradilištu autoputa.

Grdinić je pojasnio da će tražiti saslušanje Radulovića, „jer se radi o javnom funkcioneru koji je oličenje svega onoga što nije kako treba u vezi s izgradnjom autoputa“, ocijenivši da ministar održivog razvoja „i dalje štiti interese izvođača radova“.

– Svih ovih mjeseci ubjeđivao je javnost Crne Gore da je sve kako treba i da nema ništa sporno u vezi s izgradnjom autoputa – podsjetio je on.

Predstavljajući komentare na poslednji izmještaj Komiteta Uneska, koji se odnosi na Crnu Goru, izvršna direktorica Grin houma Nataša Kovačević kazala je da se u njemu navodi da je nejasan uticaj nizvodno na svjetsku prirodnu baštinu, uključujući stanovništvo i ugrožene pastrmske vrste.

– Posebno se zahtijeva procjena stanja potočne pastrmke, kao ugrožene vrste, gdje Centar za svjetsku baštinu očekuje hitnu povratnu informaciju do 1. februara naredne godine, što je prilično kratak rok – dodala je ona.

Kovačevićeva je upozorila da su aktivnosti na izgradnji autoputa od 2017. godine dovele do uništenja površinskog i podzemnog biljnog i životinjskog svijeta Tare.

– Procjena nultog stanja za ugrožene vrste nije urađena, tako da ćemo teško dobiti procjenu stanja o ugroženosti pastrmskih vrsta. Prema nekim procjenama, biće potrebno oko 10 godina da se povrati biodiverzitet na tom području – upozorila je ona.

Kako je kazala, slabom primjenom krivične kaznene politike i niskim kaznama podizvođači su motivisani da plate kaznu, a zauzvrat ostvaruju enormne profite.

– Monitoring u ovom slučaju ne pomaže, on je samo tu da da informacije, ali očigledno da niko ne čita te papire koje su stručnjaci proizveli – rekla je Kovačevićeva, dodajući da je monitoring nedostatan, jer nema dovoljno podataka za izvođenje biološkog i ekološkog monitoringa.

Ksenija Medenica iz CZIP-a saopštila je da su u izvještaju Uneska od 10. jula sadržani zaključci i preporuke za Nacionalni park (NP) Durmitor i rijeku Taru. Istakla je da se u izvještaju izražava krajnja zabrinutost, te da su nadležne institucije ponovo pozvane da preduzmu određene korake i mjere kako bi dalja devastacija prostora bila spriječena.

Kako je navela, jedan od ključnih problema za NP Durmitor je izgradnja autoputa.

– Njegov negativni uticaj se ne ogleda samo lokalno na mjestu izvođenja radova, već je neophodno napraviti procjenu uticaja na donji tok Tare, utvrditi šta se dešava nizvodno – dodala je Medenica.

Kako je navela, drugi problem je pitanje granica NP Durmitor.

– Neprihvatljivo je da jedan dio koji nema nikakav mahanizam zaštite, mislim na dio opštine Žabljak, spada i dalje u svjetsku baštinu, a nema plana kojim se tim područjem upravlja – kazala je Medenica.

A.O.

---

Aplikacija za građane „Pitajte poslanike“
Lela Radulović iz MANS-a predstavila je na jučerašnjoj konferenciji novu aplikaciju „Pitajte poslanike“, koju je ta NVO razvila, a tiče se povećanje učešća građana u donošenju javnih politika. Ona je objasnila da građani preko tog servisa mogu postaviti pitanje određenom poslaniku, a postoji i mogućnost anonimnog postavljanja pitanja.

– U zavisnosti od interesovanja, korisik bira jednu od tri teme – pravno-političku, ekonomsku, društvenu – objasnila je ona, dodajući da je aplikacija odstupna u Gugl plej storu.