Ministarstvo odbrane izbrisaće iz izmjena i dopuna Zakona o tajnosti podataka odredbe kojima je predviđeno uvođenje novog osnova za proglašavanje dokumenata tajnim, odnosno da podaci mogu biti sakriveni od javnosti zbog „ostvarivanja funkcije organa”. To obećanje juče su na javnoj raspravi dali predstavnici Ministarstva odbrane poslije oštrih kritika nevladinog sektora (NVO), koji su upozorili da sporni osnov može poslužiti za potpuno zatvaranje institucija i blokadu transparentnosti. Oni su ukazali na to da pomenute izmjene zakona nijesu ustavne, zbog čega bi lako pale na Ustavnom sudu, ali su suprotne i brojnim međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala.

Predstavnici ministarstva su pokušali da opravdaju uvođenje novog osnova za tajnost podataka iskustvima iz Slovenije i Hrvatske, ali je njihovu argumentaciju pobila izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković, koja je pročitala odredbe zakona iz tih zemalja čije su norme u skladu s međunarodnim konvencijama. Markovićeva je navela da ministarstvo tri mjeseca ignoriše argumente NVO sektora, te da sumnja da su namjerno odugovlačili kako bi zakon provukli i usvojili na ljetnjem zasjedanju Skupštine kada je pažnja javnosti manja.

– Prije tri mjeseca smo vam rekli da ovim propisom kršite Ustav i konvencije i vi ste nas dočekali na javnoj raspravi s informacijom da ćete nešto da izbrišete. Kako da vam vjerujemo kada ste vi, dok ste prvi put radili ovaj propis, neustavno i suprotno međunarodnim standardima regulisali ovo pitanje? – izjavila je Ćalović Markovićeva.

Dodala je da je zakon jednom povučen, pa je opet isti tekst vraćen na javnu raspravu.

– Skandalozno je da ste imali međusektorsku radnu grupu koju su činile najzatvorenije institucije u državi. Vi ste nama rekli da su nam službenici ANB-a određivali granice slobode govora i pristupa informacijama. U radnoj grupi ste još imali ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane, ali ne i pravde i ljudskih prava. To ja vaša intencija da se po standardima obavještajne, vojne i civilne službe ograniči pristup informacijama – istakla je Ćalović Markovićeva, navodeći da je osnovna intencija izmjena zakona da se građanima uskrati pravo da znaju, a što je osnovno ljudsko pravo.

Ona je naglasila da obavještajne institucije ne mogu regulisati slobodu građana Crne Gore. Navela je da članovi radne grupe koji su pisali zakon treba da budu isključeni i da im se zabrani da ubuduće pišu zakone jer su pokazali da ne poštuju Ustav.

Predjsednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk rekao je da je dodati osnov za ograničenje prava na pristup informacije protivustavan, te da je namjera izmjena zakona da se obesmisli pristup informacijama.

– Velika je prevara kada neko kaže da se ovaj zakon odnosi na odbranu i bezbjednost. Odnosi se na oblast pristupa informacijama. Tumačenje da nijeste bili obavezni da organizujete javnu raspravu je netačno –naveo je Muk, dodajući da predložene izmjene ukoliko budu usvojene „padaju” na Ustavnom sudu.

Vršilac dužnosti sekretara Ministarstva odbrane Nada Ulićević obećala je da će iz nacrta zakona izbrisati članove član 6 i stav 1 člana 2, kojim se, kao osnov za određenje stepena tajnosti dodaje „kao i za ostvarivanje funkcije organa”.

– Ostaće podatak interno, ali neće biti definisan ovako. Brisaćemo ono što smo dodali u članu 12 i definisaćemo ga onako kako je glasio u osnovnom tekstu zakona – saopštila je Ulićevićeva.

Istakla je da Ministarstvo nije moralo da organizuje raspravu o predloženim izmjenama jer je to akt iz domena odbrane i bezbjednosti. Prema njenoj ocjeni, predložene izmjene su apsolutno ustavne i u skladu s međunarodnim standardima, jer je osnovni tekst koji se mijenja u skladu s tim normama, a za izmjene ne mora da se radi takva analiza.

– U cilju transparentnosti i da ispravimo greške ako su učinjene u predlogu zakona, organizovali smo ovu javnu raspravu – rekla je Ulićevićeva, zamjerajući NVO sektoru što primjedbe nijesu dostavili u pisanoj formi.

M.S.

---

Sabotira se rad medija i NVO
Dejan Milovac iz Istraživačkog centra MANS-a rekao je da su neki od najvećih slučajeva organizovanog kriminala, koje je procesuiralo tužilaštvo, otkriveni zahvaljući slobodnom pristupu informacijama. On smatra da ne mogu interno biti navedeni podaci koji se tiču stanja na žiro računu nekog grada, podaci o isplati iz budžetske rezerve, podaci kako je prodata određena državna imovina. Etiketa interno, kako je ukazao Milovac, koristila se upravo za one informacije koje su ukazivale na korupciju ili kršenje zakona.

Konsultant u Građanskoj alijansi Darko Ivanović rekao je da se izmjenama Zakona o tajnosti podataka otvara veliki horizont da se ništa ne može saznati. On je istakao da istrage u Crnoj Gori ne vodi policija, već da su mediji i NVO doveli do otkrivanja velike afere.

– Kako sada da otkriju neko krivično djelo, ukažu na njega, ako ste ovo zaključali na ovakav način? – pitao je Ivanović.

Advokat Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Veselin Radulović kaže da postoje ozbiljni razlozi da se zakon povuče iz javne rasprave i da se traži mišljenje od Ministarstva pravde da li su neke odredbe u suprotnosti s međunarodnim konvencijama i Ustavom.