Pojedina rješenja iz Nacrta zakona o medijima predstavljaju korak unazad u odnosu na postojeći zakon, a pojedini predlozi otvorili bi mogućnost arbitrarnog odnosa države i miješanje u uredničku i finansijsku nezavisnost medija. To su ocijenili podnosioci amandmana na Nacrt zakona o medijima iz NVO sektora i medijskih kuća, nakon što je 12. februara okončana javna rasprava. Nevladine organizacije (NVO) i pojedinci podnijeli su 30 amandmana na 86 članova zakona, saopštila je
Olivera Nikolić iz Instituta za medije, u ime potpisnika amandmana.
Kako je kazala, amandmane su zajedno podnijeli Medija centar, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Društvo profesionalnih novinara (DPNCG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Institut za medije (IMCG), pomoćnik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan“
Nikola Marković i novinari
Vladan Mićunović i
Mihailo Jovović.
Ocjena je da pojedina rješenja predstavljaju korak unazad u odnosu na postojeći zakon, dok važne novine, poput finansijske podrške države kroz Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnost medija nijesu dovoljno precizne i jasne, što, kako je upozoreno, otvara mogućnost arbitrarnog miješanja države prilikom raspodjele novca poreskih obveznika, te miješanja u uredničku i finansijsku nezavinost medija.
Amandmanima se traži preciziranje i dorada rješenja koja se odnose na iznos sredstava koja se opredjeljuje za taj fond, sistem raspodjele novca i kriterijume raspodjele.
– Predlagači amandmana sugerišu da se iz kriterijuma raspodjele brišu izuzeci i da sva davanja iz ovog fonda budu uređena u skladu sa istim principima i po istoj proceduri, na šta su ukazali i eksperti Savjeta Evrope u komentarima na Nacrt zakona o medijima. Predlažemo povećanje budžetskih sredstava za ovaj fond sa predloženih 0,03 odsto, na 0,1 procenat BDT, što je približno 3,6 miliona eura. Predlagači amandmana smatraju da sredstva treba da se usmjeravaju u jednakom iznosu za elektronske i štampane medije, a ne kako je to nacrtom predviđeno da 60 odsto sredstava ide za elektronske, a 40 procenata za štampane i onlajn medije – kazala je Nikolić u ime podnosilaca amandmana.
Predlagači amandmana su sugerisali da samoregulatorna tijela, eksterna i interna, ne treba da budu finansirana iz Fonda za medijski pluralizam (nacrtom zakona je predviđeno 10 odsto sredstava za samoregulaciju). Smatraju da samoregulacija treba da počiva na potrebi medija da sami sebe ograniče, kako ne bi zapali u neetično ponašanje i ona „treba da počiva na spremnosti medija da sami finansiraju ovaj proces“. Ukazali su da nacrtom zakona nije precizirano ko bi realizovao promociju samoregulacije.
Grupa nevladinih organizacija, udruženja i pojedinaca amandmanima su se osvrnuli na principe solidarne odgovornosti i zaštite novinarskih izvora.
U amandmanima se navodi da bi, kada je riječ o zaštiti izvora informacija, trebalo ostati pri rješenju iz postojećeg zakona, jer ono garantuje zaštitu izvora i štiti novinarske slobode. Smatraju da bi se, ukoliko bi se zadržao predlog iz nacrta zakona, povećao prostor za smanjenje slobode novinara.
A.O.
HRA dostavila 11 amandmanaIz NVO Akcija za ljudska prava (HRA) saopštili su juče da su Ministarstvu kulture dostavili predloge 11 amandmana na Nacrt zakona o medijima. Predlozi se tiču preciziranja zaštite prava na privatnost i isključenja odgovornosti novinara za štetu, zaštite nezavisnosti novinara od osnivača medija, odgovornosti portala za komentare i preciziranje okolnosti pod kojima bi novinar mogao biti primoravan da otkrije izvor informacije.
– Smatramo da je radna grupa Ministarstva kulture sačinila solidan nacrt zakona, koji bi ipak poslije javne rasprave morao biti dodatno preciziran da bi obezbijedio primjenu zakona u skladu sa međunarodnim standardima slobode izražavanja i zaštite ljudskih prava – ocijenili su iz HRA.
)){kind=small}
