Ombudsman
Šućko Baković je u intervjuu za „Dan” saopštio da mu se lani obratilo preko 1.000 građana kojima su bila narušena ljudska prava. Naveo je da mu se građani najčešće žale na rad državnih institucija i zahtijeva da se doslednije primjenjuju usvojeni zakoni.
⢠Koliko građana Vam se obratilo tokom 2018. godine i na šta su se najviše žalili?– Tokom 2018. godine zaštitnik je primio 889 pritužbi građana, dok je znatno više bilo obraćanja koja se na kraju nisu okončala podnošenjem pritužbe, jer nam se građani gotovo svakodnevno obraćaju i za pravne savjete i konsultacije. Takođe, u ovaj broj ne spada ni oko 130 predmeta u vezi praćenja readimisije – vraćanja stranaca za koje se utvrdi da nezakonito borave u Crnoj Gori.
U instituciji zaštitnika, srazmjerno broju pritužbi, u oblasti javne uprave tradicionalno bilježimo i najčešće povrede prava građana. To se može objasniti i činjenicom da su građani u ostvarivanju svojih prava i interesa svakodnevno upućeni na javnu upravu, bilo na lokalnom ili državnom nivou. U ovoj oblasti građani su se najčešće žalili na prava iz rada i radnog odnosa, prava na imovinu i mirno uživanje imovine, povraćaj imovine i obeštećenje, prava na pravično i nepristrasno odlučivanje, na pravnu zaštitu, pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i dr.
U oblasti dječjih prava podnosioci pritužbi ukazivali su na povrede prava na obrazovanje, prava djeteta sa smetnjama u razvoju, prava iz socijalne zaštite, na lične odnose, participaciju i dr.
Najviše pritužbi, u oblasti diskriminacije, građani su zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore podnijeli za područje rada i zapošljavanja, zdravstvenog stanja/invaliditeta; porodičnog statusa/trudnoće/materinstva, nacionalne pripadnosti, po osnovu pola i političke pripadnosti. U svojstvu žrtvi diskriminacije najčešće su se obraćali građani iz ranjivih društvenih grupa, što odslikava i samu prirodu diskriminacije kao društvenog i pravnog fenomena.
U oblasti pravosuđa građani su najviše pritužbi podnijeli zbog suđenja u razumnom roku, zloupotrebe procesnih ovlašćenja, neizvršavanja sudskih odluka i prava na pristup sudu.
U oblasti prevencije i zaštite od torture najčešća obraćanja su po osnovu tzv. drugih prava lica lišenih slobode (pritvorenih i osuđenih), u šta spadaju razvrstavanje po sobama, premještaj u drugu zatvorsku jedinicu, odjeljenje (poluotvoreno), nedostatak sredstava za ličnu higijenu, odsustvo individualnog rada, reklasifikacija (prelazak iz jedne grupe u povoljniju klasifikcionu grupu), nedostatak sportskih, kulturnih i obrazovnih aktivnosti i dr...
⢠Da li ste zadovoljni stepenom poštovanja Vaših preporuka?– Generalno posmatrano, u postupanju po individulanim pritužbama i sopstevnim inicijativama možemo biti zadovoljni poštovanjem naših preporuka. Svakako treba ukazati da postojanje i jednog slučaja u kom preporuka nije ispoštovana ili se kasni sa realizacijom, čini da to zadovoljstvo ne može biti potpuno. Svako ko nam se obrati ima problem zbog kog traži pomoć, a znamo da je svakom „svoj problem najveći”, tako da moramo biti dodatno obazrivi kada iznosimo generalne ocjene o stepenu poštovanja ljudskih prava i ukazivati na činjenicu da se posao u ovoj oblasti nikada ne može do kraja smatrati završenim. Sa druge strane, ne možemo biti zadovoljni u odnosu na preporuke date u godišnjem i posebnim izvještajima. Tačno je da su neke od tih preporuka sistemskog karaktera, za čiju realizaciju je potreban duži vremenski rok i /ili obezbjeđivanje novca i sl., ali u tom dijelu, mjereći učinak i ostvarivanje prava, očekujemo dodatne rezultate.
Nastojimo da sve preporuke upućene javnoj administraciji i drugim subjektima budu proporcionalne utvrđenom problemu i na opšte dobro. Naša svrha nije da zamijenimo ulogu bilo kog organa ili organizacije, kao što nam opredjeljenje nije davanje što većeg broja preporuka kao cilj sam za sebe, već se trudimo da „pokrenemo“ institucije – sistem, da profunkcioniše i da na što brži, efikasniji i kvalitetniji način napravimo potrebnu promjenu nabolje, svima na korist.
⢠Koje najznačajnije preporuke ombudsmana nijesu još ispoštovane i zašto?– Nezahvalno je gradirati važnost preporuka, jednako kao i povrede prava. Međutim, ukoliko posmatramo efekte koje one mogu proizvesti, obuhvat građana, kao i druge faktore, onda neke možemo izdvojiti. Iz oblasti prava djece izdvajamo preporuku za rad vjerskih škola i vrtića kao i onu koja se odnosi na učenički prevoz. Takođe, ostalo je neriješeno definisanje kriterijuma za pružanje pomoći učenicima iz Crne Gore koji se nalaze na školovanju u inostranstvu. U ovoj oblasti neispoštovana je i preporuka kojom je od resornog ministarstva traženo da utvrdi jasne kriterijume po kojima će se u narednom periodu finansirati privatne obrazovne ustanove i srednje vjerske škole, koje izvode javno važeći obrazovni program. U oblasti prevencije i zaštite od torture slučaj građanina M.M., koji se dogodio 2015. za vrijeme oktobarskih okupljanja, predstavlja školski primjer neidentifikacije i solidarisanja policijskih službenika kada je riječ o pronalaženju i kažnjavanju odgovornih lica za učinjenu torturu. Takođe navodimo tzv. „Januarski događaj”, primjer torture u ZIKS-u, gdje je izostala pravovremena reakcija Uprave – izvještavanje nadležnom organu, identifikacija odgovornih službenih lica i utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Zaštitnik je i u drugim slučajevima torture ukazao na neophodnost hitnog sprovođenja istraga o navodima o mogućem zlostavljanju u svim oblicima i adekvatno procesuiranje i sankcionisanje. Izdvajamo i mišljenje povodom pritužbe NVO „Udruženje manjinskih akcionara AD Radoje Dakić” u kom je data preporuka nadležnom sudu „da stečajni organi preduzmu sve neophodne mjere kako bi se stečajni postupak blagovremeno okončao i obezbijedilo namirenje potraživanje radnika AD „Radoje Dakić“ po pravosnažnim presudama”, i Vladi da „imajući u vidu praksu Evropskog suda za ljudska prava, po pitanju obaveze države u ovim sporovima preduzme mjere i aktivnosti u cilju izvršenja pravosnažnih odluka iz predmetnih sudskih sporova radnika AD „Radoje Dakić“. U oblasti zaštite od diskriminacije nema informacija o poštovanju preporuke zbog diskriminatorne sadržine obrasca kompanije Montenegroerlajnz za putnike sa invaliditetom kojima se vrijeđa njihovo dostojanstvo, a kao neispoštovanu izdvajamo i preporuku zbog isplate nejednakih zarada za rad iste vrijednosti koja se odnosi na zaposlene u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor, Opštoj bolnici Nikšić i Kliničkom centru.
⢠Koliko često Vam se obraćaju siromašni građani i kako vidite njihov položaj?– Imamo obraćanja ove ranjive kategorije građana u svim oblastima. Česta su obraćanja za ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava – prava iz socijalne zaštite jer i dalje ne mali broj građana živi na ivici siromaštva i u stanju socijalne potrebe. Na osnovu postupanja po pritužbama, sopstvenih inicijativa i praćenja drugih relevantnih pokazatelja, smatramo da još uvijek u potrebnoj mjeri nijesu unaprijeđeni uslovi i mogućnosti za zapošljavanje, za povećanje zarada, rješavanje stambenih potreba građana, a što se negativno odražava na opštu ekonomsku i socijalnu sigurnost.
U pritužbama je ukazivano na siromaštvo, nemogućnost ostvarivanja materijalnog obezbjeđenja porodice, na zdravstvenu zaštitu socijalno ugroženih lica, na poteškoće u ostvarivanju prava na stanovanje, na pravo na ličnu invalidninu, dječji dodatak i dodatak za tuđu njegu i pomoć, na nemogućnost naknade troškova za prevoz djece od škole do kuće za djecu koja žive na područjima udaljenim od gradova, na nemogućnost plaćanja računa za utrošenu električnu energiju, na uskraćivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć i sl. Problemi porodica koje su pogođene siromaštvom naročito su izraženi u višečlanim porodicama sa djecom, jednoroditeljskim porodicama, porodicama sa osobama sa invaliditetom, staračkim domaćinstvima.
U prošlogodišnjem godišnjem izvještaju o radu zaštitnik je preporučio da se ustanovi obaveza sprovođenja istraživanja i objavljivanja rezultata o siromaštvu, a koji bi poslužili kao osnova za kvalitetno planiranje programa podrške porodicama sa djecom koja se nalaze u zoni siromaštva. M.SEKULOVIĆ
Nema opravdanja za nepoštovanje propisaZakoni da se primjenjuju, a ne da služe za proklamaciju
)){kind=small}
