Skoro svaka peta osoba ubijena u Crnoj Gori (18,8 odsto), ubijena je od strane člana porodice, pokazuju podaci iz vladine Strategije za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malokalibarskim i lakim oružjem i municijom za period do 2025. godine. Žene čine većinu žrtava ubijenih u porodičnom nasilju i to čak 73,3 odsto, a muškarci 26,7 procenata.
– Sve žene koje su ubijene od strane člana porodice, ubijene su od intimnog partnera, što je najčešći vid ubistva žena. Nasuprot tome, ubistvo od strane partnerke predstavlja vrlo mali procenat ukupnog broj ubistava muškaraca, tako je u periodu od 2012. do 2016. zabilježeno samo jedno ubistvo od strane intimne partnerke – piše u strategiji.
Gotovo svaka druga žena koju je ubio partner ubijena je vatrenim oružjem (45,5 odsto).
– Zloupotreba vatrenog oružja rijetko se prijavljuje u kontekstu nasilja u porodici. Od 920 prijavljenih slučajeva krivičnog djela nasilja u porodici, u samo četiri slučaja je prijavljena zlopotreba vatrenog oružja, dok u registrovanim krivičnim djelima protiv polne slobode nije bilo prijavljenih slučajeva zloupotrebe vatrenog oružja. Nasuprot tome, nasilje u porodici predstavlja relativno čest razlog za odbijanje izdavanja odobrenja za nabavku oružja. U istraživanom periodu, ukupno je odbijeno zahtjeva 872 lica za nabavku oružja, a u svakom petom slučaju (22,5%) nasilje u porodici je predstavljalo razlog za odbijanje – pokazuju prikupljeni podaci.
U petogodišnjem periodu za koji su prikupljani podaci, registrovano je 411 počinioca krivičnih djela vatrenim oružjem.
– Među počinicima izrazito dominiraju muškarci (96,9%), dok su žene rijetko (3,1%). Od ukupno 46 lica koja su počinila ubistvo vatrenim oružjem sve su muškarci. Najveći broj smrtnih slučajeva vatrenim oružjem prouzrokovan je pištoljem i poluautomatskim pištoljem, dok se puške, karabini i sačmare, kao i automatsko oružje ređe pojavljuju – navodi se u strategiji.
Muškarci čine apsolutnu većinu lica ubijenih vatrenim oružjem, 56 ili 93,3 odsto.
– Žene su žrtve ubistva vatrenim oružjem u 6,7 odsto slučajeva. U periodu istraživanja, registrovana su dva smrtna slučaja prouzrokovana nezgodom uz upotrebu vatrenog oružja. U oba slučaja žrtve su bili mladi muškarci. Vatreno oružje se često zloupotrebljava i za nanošenje povreda. U navedenom periodu, zabilježeno je 157 povreda nanijetih vatrenim oružjem. Muškarci čine većinu povrijeđenih lica (93,6%) – konstatuje se u strategiji.
Istraživanje koje su sproveli Razvojni program Ujedinjenih nacija i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava pokazalo je da je u Crnoj Gori 42 odsto žena, odnosno skoro svaka druga, bilo izloženo nekoj vrsti nasilja od muža ili partnera. Statistika NVO sektora pokazuje da je u poslednjih sedam godina ubijeno preko 20 žena.
– Nasilje u porodici jedan je od najradikalnijih oblika rodno zasnovanog nasilja, njegova rasprostranjenost se ne smanjuje u mjeri koja bi bila zadovoljavajuća. Vlada Crne Gore naglašava potrebu da se pojavi nasilja u porodici, kao i svakom obliku rodno zasnovanog nasilja, dodatno posveti pažnja putem jačanja međuinstitucionalne saradnje, saradnje sa nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama – navode u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.
Ministarstvo je pozvalo građane da u slučajevima kada imaju saznanja o potencijalnom nasilju, to odmah prijave nadležnim organima.
Prema istraživanju NVO Centar za ženska prava, 59 odsto žena koje prijave nasilje nije zadovoljno odnosom institucija prema njima. Predsjednica NVO Sigurna ženska kuća Ljiljana Raičević u više navrata je kritikovala odnos institucija prema žrtvama nasilja. Raičević smatra da su ubistva žena u Crnoj Gori surova i karakteristično je da počinioci dobijaju manje kazne nego što se očekuje i koliko zakon omogućava.
– O problemu ubijanja žena u Crnoj Gori jako se malo govori. O tome se priča onda kada se ubistvo već dogodi i kada je kasno. Obično su ubistva posledica višegodišnjeg nasilja. Ubistvo se ne desi tek tako, nego tome najčešće prethodi višegodišnje nasilje koje žena trpi. Ako neko iz porodice zna da nasilje postoji, često ga ne prijavi, a ako se nasilje i prijavi, žrtva ne naiđe na adekvatan odgovor institucija. Da bi spriječili femicid (feministički termin koji se odnosi na ubijanje žena) neophodan je sistematski odgovor države na nasilje. Osim adekvatnih kazni za počinioce nasilja, treba pozvati na odgovornost predstavnike institucija koji nisu reagovali ili su neadekvatno reagovali na prijave žrtava nasilja – smatra Raičević. M.S.

---

Nasilje u porastu
Da je nasilje u Crnoj Gori u porastu svjedoče i podaci Zavoda za statistiku, koji je u publikaciji „Žene i muškarci” konstatovao da je broj registrovanih krivičnih djela „nasilje u porodici i porodičnoj zajednici” porastao u 2017. za 5,1 odsto u poređenju sa 2016. godinom. Prema podacima koje su objavili Monstat i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Pregled donijetih presuda za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, u 2017. donijete su 153 osuđujuće presude zbog nasilja u porodici, od čega 64 kazne zatvora, 61 uslovna, 12 kazni rada u javnom interesu i dr. Nasilje u porodici u Crnoj Gori je prepoznato kao krivično djelo 2002. godine.