Crna Gora najgora je u regionu u oblasti upravljanja javnim finansijama, pokazali su nalazi regionalnog monitoringa u okviru WeBER projekta koji realizuje regionalna mreža šest organizacija.
– Ključni problemi se odnose na nedostatke u izvještavanju o izvršenju budžeta, nedostatak informacija o učincima javne potrošnje i nepostojanje zvanične verzije „budžeta za građane” na nacionalnom nivou. U svim ostalim zemljama regiona dostupno je više informacija o radu unutrašnje revizije u odnosu na Crnu Goru, dok je rad Državne revizorske institucije kritikovan zbog slabe saradnje sa civilnim društvom, kao i zbog sadržaja i strukture izvještaja o reviziji – saopštio je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa (IA) Stevo Muk, organizacije koja je bila uključena u monitoring.
Muk je dodao da je prema ukupnim ocjenama napretka u reformi javne uprave, Crna Gora daleko od lidera u regionu i nalazi se na pretposlednjem mjestu.
Kako je kazao, najbolji rezultati koje je Crna Gora ostvarila odnose se na strateški okvir za reformu javne uprave, i cijeni da je to isključivo zbog formalne uključenosti civilnog društva u proces praćenja sprovođenja reforme javne uprave, kroz Savjet za reformu javne uprave.
– U oblasti izrade i koordinacije javnih politika, Crna Gora je na pretposlednjem mjestu po ukupnom rangiranju, u prvom redu zbog nedostatka informacija o radu vladinih komisija, kao i potpunog izostavljanja informacija označenih stepenom tajnosti iz dnevnog reda sjednica Vlade. Organizacije civilnog društva u Crnoj Gori su najkritičnije u regionu kada je riječ o načinu na koji se sprovode javne rasprave, kao i odnosu prema njihovim komentarima i predlozima u vladinim radnim grupama – kazao je Muk.
Govoreći o oblasti službeničkog sistema i upravljanja ljudskim resursima, Muk navodi da se ključni problemi odnose na nedostupnost informacija o službeničkom sistemu, nepostojanje zakonskog ograničenja procenta angažovanih na određeno vrijeme, nesrazmjerna opterećenja kandidata za posao u javnoj upravi.
– Nedovoljno precizno uređen sistem zarada, sa previše složenom strukturom dodataka koji mogu značajno uticati na iznos konačne zarade, a čiji limiti i procedure odlučivanja nijesu uvijek jasno određeni su doprinijeli lošem rangiranju Crne Gore u ovoj oblasti. U oblasti koja se odnosi na odgovornost u javnoj upravi, civilno društvo u Crnoj Gori je najkritičnije u regionu kada je riječ o načinu na koji su definisani i kako se primjenjuju izuzeci od prava na pristup informacijama, koji su prošireni poslednjim izmjenama Zakona, kao i slaba primjena pravila o proaktivnom objavljivanju informacija. Percepcija NVO je da se najčešće u regionu suočavaju sa probijanjem zakonskih rokova za dostavljanje informacija i najviše plaćaju za njihovo dostavljanje, dok je Agencija za zašititu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dobila najlošije ocjene za rad od svih institucija sa sličnim nadležnostima u regionu – istakao je Muk.
U oblasti pružanja usluga, kako kaže Muk, Crna Gora je opet na pretposlednjem mjestu zbog slabih rezultata u percepciji dostupnosti i pristupačnosti javnih usluga.
– U regionu, samo građani BiH imaju gore mišljenje od nas o tome da li se u prethodne dvije godine smanjilo vrijeme potrebno za ostvarivanje upravnih usluga, tek jedna trećina građana zna da uprava nudi e-usluge, a od onih građana koji su koristili e-usluge u Crnoj Gori, samo jedna trećina je i uspjela da ostvari uslugu (34 odsto) – kazao je on.A.O.
Postigli značajne rezultate
Ministarstvo javne uprave saopštilo je da je Crna Gora u prethodnom periodu postigla značajne razultate u oblasti reforme javne uprave o čemu svjedoči, kako kažu, i najbolja u izvještaju Evropske komisije iz aprila ove godine.
- Upravo je zbog rezultata u oblasti u reformu javne uprave koje je Vlada Crne Gore postigla u prethodnom periodu, Evropska komisija dodijelila i sektorsku budžetsku od 15 miliona eura za ovu oblast. Izvještaj koji su predstavljeni na konferenciji Instituta Alternativa je izvještaj koji je dominantno rađen na osnovu mjerenja indiktora i istraživanja javnog mnjenja iz prošle godine, a koji je predstavljen u septembru na skupu u Beogradu na kojoj su učestvovali i naši predstavnici koji su i tada ukazali da Izvještaj ne obuhvata veliki broj aktivnosti koji je realizovan u ovoj godini – kažu u ovom resoru.