Devastacija rijeke Tare, neodrživo planiranje razvoja Nacionalnog parka Skadarsko jezero, kašnjenje u procesu uspostavljanja zaštićenog područja Solane i izgradnja malih hidroelektrana (mHE), mogu se dodati na spisak slučajeva koji pokazuju da Crna Gora uprkos izjavama iz resornog ministarstva nije spremna da se izbori sa izazovima koje će donijeti otvaranje Poglavlja 27. To je ocijenila Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)
Ona podsjeća da je i dalje izražen problem izgradnje mHE na rijeci Cijevna u dijelu vodotoka koji prolazi kroz Albaniju, te da ni dva mjeseca nakon što je informacija o izgradnji mHE upućena Ministarstvu održivog razvoja i turizma, građani Crne Gore nemaju saznanje o tome da li će i na koji način projekti u Albaniji uticati na naše zaštićeno područje. Medenica dodaje da je odluka o proglašenju Spomenika prirode „Kanjon Cijevne” usvojena u decembru 2017. godine, pri čemu je upravljanje zaštićenim područjem povjereno opštini Tuzi, sve do trenutka osnivanja privrednog društva.
– U periodu od usvajanja odluke do danas, nije oformljena upravljačka struktura, niti je izvjesno u kom trenutku će se tako nešto desiti. Usvajanjem Rezolucije o zaštiti Cijevne, pokazana je zainteresovanost lokalne samouprave da uloži dodatne napore i sačuva dragocjeno područje, ali nam slika koju zatičemo na terenu jasno govori da to ipak nije dovoljno – navela je ona.
A.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
