Evropska komisija (EK) je u radnoj verziji izvještaja o napretku Crne Gore za poglavlja 23 i 24 u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) postavila pitanje racionalnosti potrošnje novca iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Radi se o fondu iz kojeg je dosad nenamjenski potrošeno oko 60 miliona eura, dok godinama hiljade osoba sa invaliditetom ostaju nezaposlene iako postoje milioni kojima bi se moglo obezbijediti otvaranje radnih mjesta za njih.
Iz tužilaštva juče nijesu odgovorili na naše pitanje u kojoj fazi je postupanje po krivičnoj prijavi koju im je prije skoro dvije godine podnio MANS zbog nenamjenskog trošenja preko 34 miliona eura iz Fonda. Odgovore nijesmo dobili ni od ministarstava finansija, rada i socijalnog staranja i za ljudska i manjinska prava, kao ni Zavoda za zapošljavanje, koje smo pitali koliko novca je potrošeno namjenski, a koliko nenamjenski. Pitali smo ih i šta su preduzeli nakon što je i Državna revizorska institucija utvrdila da je iz Fonda od 2009. do 2014. nenamjenski potrošeno više od 34,5 miliona eura.
U Crnoj Gori, od ukupnog broja stanovnika, 11 odsto, odnosno oko 68.000 osoba ima smetnje pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Novca za zapošljavanje ima i to jasno pokazuju podaci o uplatama u Fond za profesionalnu rehabilitaciju, ali se taj novac ne koristi na adekvatan način. Iako je za period od maja 2009. do kraja decembra 2016. nenamjenski utrošeno 45.230.813 eura, a namjenski svega 9.379.153. eura Ministarstvo rada i socijalnog staranja u Nacrtu novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom nije planiralo izdvajanje ovog Fonda kao posebnog pravnog lica. Dodatno, prihodi u 2017. iznosili su 9,8 miliona, što se može vidjeti iz Zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, dok je očekivani prihod za ostale doprinose, među kojima su i doprinosi za profesionalnu rehabilitaciju u 2018. 12.801.398 eura, dok je na rashodovnoj strani Zavoda za zapošljavanje u ovoj godini planirano šest miliona eura.
EK u Nacrtu izvještaja navodi da u oblasti zaštite prava osoba sa invaliditetom postoje brojni problemi, uprkos pomacima koji su napravljeni. Najveći pomak je primjetan u donošenju zakona, ali u praksi se oni ne primjenjuju.
– Ne postoji jasno definisan budžet za sprovođenje strateškog i pravnog okvira. Treba raditi na izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji. Pitanje lišavanja poslovne sposobnosti još nije adekvatno regulisano. Pitanja u vezi sa Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i adekvatnu potrošnju novca iz njega treba riješiti – poručuje EK.
Aktivista za prava osoba sa invaliditetom Marina Vujačić rekla je da Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, umjesto propisivanja zabrane diskriminacije, poslodavcima daje mogućnost izbora da li će zaposliti osobu s invaliditetom, ili će, ukoliko ne zaposle to lice, platiti posebne doprinose Fondu. Komentarišući nenamjensku potrošnju novca iz Fonda, Vujačićeva kaže da tu postoje opravdane sumnje za zloupotrebe sredstava, ne samo nenamjensko trošenje.
– Iako je Radna grupa za izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI formirana u prvoj polovini 2015. rad na izmjenama i dopunama Zakona je bio stopiran dvije godine jer država odbija zahtjev organizacija osoba sa invaliditetom (OOSI) da se Fond izdvoji kao posebno pravno lice. Zbog ovog zahtjeva OOSI, 2016. je donesen zaključak da se uradi Analiza o mogućnostima izdvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju kao posebnog pravnog lica – ističe Vujačićeva za „Dan”.
Dodaje da iako EK u izvještajima o stanju u zemlji za Crnu Gori, pa i u najnovijem Radnom dokumentu za poglavlje 23 (Non-paper) iz novembra 2018. navodi da treba riješiti pitanje nezakonitog trošenja sredstava Fonda, Vlada i dalje taj proces čini tajnim.
Zbog nenamjenskog trošenja novca za zapošljavanje osoba sa invaliditetom prije skoro dvije godine je podnijeta i krivična prijava, a šta se desilo sa njom još nije poznato.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je u februaru 2016. Vrhovnom državnom tužilaštvu, na čijem je čelu Ivica Stanković, krivičnu prijavu protiv tadašnje načelnice Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom Slavice Radusinović, bivše direktorice Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) Vukice Jelić, bivšeg čelnika ZZZ Zorana Jelića, kao i protiv bivših ministara rada i socijalnog staranja Suada Numanovića i Predraga Boškovića. Oni se terete da su kao odgovorna lica zloupotrijebili službeni položaj i nesavjesno vršili dužnost na način što su nepreduzimanjem neophodnih radnji i aktivnosti onemogućili da se sredstva namijenjena profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom utroše za zapošljavanje lica sa invaliditetom, čime su u višegodišnjem periodu kršena prava na rad ovih lica i ona su oštećena za iznos od 34.537.463 eura. U međuvremenu taj iznos je povećan.M.S.
Ni glasa od premijera i ministra
Marina Vujačić ističe da je država osnovala Centar za profesionalnu rehabilitaciju i socijalnu integraciju, koji je u najavi bio skoro 15 godina, i Zakonom o budžetu za 2018. opredijelila mu budžet od 550.000 eura, ali osobama s invaliditetom, pa ni javnosti nije poznat rad ove ustanove, niti bilo kakve informacije o funkcionisanju, uključujući i program Centra, upravljačku strukturu, način izbora i slično.
– Sve odluke u vezi s navedenim donose se bez direktnog učešća i uticaja osoba s invaliditetom, pa čak i bez informacija i transparentnosti procesa uplata posebnog doprinosa, odnosno planiranja rashoda za mjere profesionalne rehabilitacije ili osnivanja ustanova i radnih tijela, što je potpuno suprotno Konvenciji UN o pravima osoba s invaliditetom. Uprkos što se Mreža organizacija osoba s invaliditetom oglašavala i otvorenim pismom premijeru Dušku Markoviću i ministru Kemalu Purišiću situacija je ostajala nepromijenjena na svim poljima, zbog čega se nameće pitanje za koga Vlada donosi politike i odluke u ovoj državi – zaključuje Vujačićeva.
)){kind=small}
