Gradovi na sjeveru Crne Gore i ove godine bilježe odliv stanovništva, pa je za prvih pola godine u tom regionu razlika između doseljenih i odseljenih 1.125, u korist onih koji su otišli. Prema statistici, sa sjevera se dnevno u prosjeku iseli 10 građana, a doseli svega troje.
Jedina dva grada na sjeveru u koje se više građana doseli nego što se iz njih odseli su Gusinje i Petnjica. Kako pokazuju podaci Zavoda za statistiku, broj stanovnika u Gusinju se u prvoj polovini 2018. povećao za 14, a u Petnjici za 15.
Negativan migracioni saldo bilježi se u 13 od 23 opštine. Iseljavanje je posebno izraženo u Bijelom Polju, najvećem gradu na sjeveru države, u kojem je broj stanovnika smanjen za 310, slijede Berane gdje je razlika između doseljenih i odseljenih 169, zatim Pljevlja (165), Rožaje (120), Mojkovac (87), Plav (78), Kolašin (58), Šavnik (54), Plužine (42), Žabljak (22) i Andrijevica (20).
Negativan migracioni saldo bilježi se i u Cetinju, gdje se doselilo 58 građama, a odselilo 159, odnosno 101 više.
Slična situacija je i u najvećoj opštini u državi, u Nikšiću odakle se odselilo 437 građana, a doselilo 250, što predstavlja razliku od 187.
Sagovornici „Dana” smatraju da je trend iseljavanja sa sjevera zabrinjavajući, i da će se on nastaviti i ubuduće, zbog čega se situacija mora mijenjati ukoliko ne želimo da taj dio države postane pust.
Portparol Socijalističke narodne partije (SNP) Miloš Rajković kaže da zbog ogromnog prirodnog bogatstva sjever Crne Gore zaslužuje mjesto pokretača privrednog razvoja naše zemlje. Međutim, on očekuje da će se trend napuštanja sjevera nastavati i narednih godina.
– Ključni razlog leži u lošoj politici Vlade prema ovom regionu. Nažalost, činjenica da ključni ljudi u Vladi dolaze sa sjevera nije dovela do poboljšanja životnog standarda građana. Najava velikih infrastrukturnih projekata i realizacija nekih od njih su u toku, a od toga definitivno zavisi dalja sudbina ovog kraja – kaže Rajković.
On navodi da ako se u narednom periodu nađe bar pola investitora koji će odraditi projekte kao što su na jugu Crne Gore, sjever ima budućnost.
– Isto tako, nadam se da će izgradnja autoputa doprinijeti boljem životu u sjevernom regionu, kao i valorizacija Bjelasice koja će biti ključna za nova radna mjesta i ostanak mladih u narednom periodu. Aerodrom u Beranama, završetak autoputa do Boljara, toplifikacija Pljevalja, dodatna promocija Pive, Durmitora i Biogradske gore, otvaranje fabrika za preradu mlijeka i mliječnih proizvoda, fabrika vode, može nam dati život koji zaslužujemo – ocijenio je Rajković.
Njegov kolega iz vladajuće partije Socijaldemokrate (SD) Stefan Šušter kaže da je iseljavanje stanovništva sa sjevera problem sa kojim se Crna Gora suočava već nekoliko decenija i sasvim je izvjesno da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu.
– Uzroka ima više, a rekao bih da je primarni nedovoljan broj radnih mjesta i nedostatak investicija na sjeveru, uz neoborivu činjenicu da je Podgorica, kao glavni grad, postala administrativni, privredni i obrazovni centar Crne Gore, pa samim tim privlači veliki broj ljudi iz čitave države, koji se odlučuju da svoj život nastave u njoj. Svakako, potrebno je napraviti ozbiljnu državnu strategiju koja bi spriječila dalje migracije sa sjevera, iako su one u poslednje vrijeme nešto smanjene, jer se preduzimaju izvjesne mjere u tom pogledu. Međutim, radi se o dugoročnom procesu, čiji rezultati neće odmah biti vidljivi. U tom cilju neophodne su još odlučnije ekonomske mjere Vlade Crne Gore, poput povećanja proizvodnje u energetici, turizmu, poljoprivredi, trgovini, stvaranja uslova za priliv stranih i domaćih investicija, što će primarno dovesti do otvaranja novih radnih mjesta – kaže Šušter.
On očekuje da će se izgradnjom autoputa, kao kapitalnog državnog projekta, znatno brže stvoriti uslovi za primjenu ovih mjera, a što će u konačnom zaustaviti iseljavanje sa sjevera.
Da je Podgorica najprivlačniji grad za građane Crne Gore, svjedoči i podatak da se u nju za šest mjeseci doselilo 1.486 lica, a odselilo 591. M.S.


Mladi jednom kad odu ne vraćaju se

Predsjednik Foruma mladih Socijal­dem­okratske partije (SDP) Emir Hadžimušović kaže da se sjever trenutno teško bori sa odlivom stanovnika. On navodi da službeni podaci govore jedno, a pravo stanje možete vidjeti kada popodne izađete na ulicu u jednoj od sjevernih opština.
– Osjeća se to i u našoj prestonici. Trend odliva stanovnika sa sjevera posebno je prisutan poslednjih tri-četiri godine. Naime, sve veći broj mladih ljudi koji odu na studije u veće gradove, uvijek se trude da tamo i ostanu, jer, na primjer u Plavu, mjestu gdje su rođeni i odrasli, ne vide perspektivu. Osim toga, veliki broj mladih ljudi sve više ide prema zemljama EU i SAD i tako pokušavaju da obezbijede svoju egzistenciju. Većina ode na privremeni rad, ali se vrlo malo njih vrati. I ključno u problemu migracije je odliv mladog stanovništva koji treba da budu ključna snaga doprinosa u jednoj državi i bojim se da mi na sjeveru već imamo problem prosječo starog stanovništva, jer gdje odlazi mlado stanovništvo, tu se i natalitet dovodi u pitanje. Uzroka je mnogo, a lako je nabrojati one glavne. Na prvom mjestu treba pomenuti nedovoljno valorizovane prirodne resurse (tema koja se provlači jako često i ostane mrtvo slovo na papiru) kojih na sjeveru Crne Gore ima u velikom broju. Samo na planini Bogićevici, u Plavu, imate oko 14 km potencijalnih ski-staza koje nikada nijesu uzete u razmatranje od strane države koja može biti jedan od potencijalnih investitora. To je samo jedan podatak, a teritorija plavsko-gusinjske kotline obiluje velikim brojem turističkih atrakcija, ali sa vrlo malo smještajnih kapaciteta. Valorizacijom tih resursa odliv stanovništva bi bio osjetno manji, jer bi mogućnosti za mali i srednji biznis, a samim tim i broj radnih mjesta, bile mnogo veće, navodi Hadžimušović.