Otpadne vode se i dalje ispuštaju u vodotoke koji se ulivaju u rijeku Sutorinu i zagađuju ljekovito igalsko blato, tvrde u organizaciji KOD. Kako su za „Dan” kazali iz te organizacije, dio potoka Trtor je i dalje devastiran i pregrađen, a lokalni preduzetnici, po njihovim navodima, nijesu uradili ništa da omoguće normalan protok vode i makar i približno vrate potok u prvobitno stanje.
Podsjećaju da su u aprilu Upravi za inspekcijske poslove prijavili zagađenje vodotoka koji se ulivaju u rijeku Sutorinu.
– Nakon nekoliko ponovljenih prijava i prepiske sa Upravom za inspekcijske poslove, tokom četiri mjeseca i zahtjeva da nadležna inspekcija uradi svoj dio posla, stanje na terenu ne samo da je ostalo isto nego se u međuvremenu i pogoršalo – kazali su iz te organizacije.
Navode da je nadležna inspektorka Uprave za inspekcijske poslove (odsjek za Ekološku inspekciju) prvim obilaskom terena konstatovala da „tragovi neprečišćenih otpadnih voda navedenog dana nijesu uočeni”.
– Organizacija KOD je ponovila prijavu (4. maja), ukazala na ponovno izlivanje otpadnih voda i insistirala na primjeni principa „zagađivač plaća”. Inspektorka Vesna Vučinić je nakon toga zatražila od lokalnih privrednih subjekta (Bekomerc DOO i Krušo niskogradnja DOO) da saniraju stanje na terenu, ali ne i da nadoknade nastalu materijalnu štetu shodno propisanim kaznenim odredbama. Iako je nadležna inspektorka u maju konstatovala da su oba privrednika „očistila navedeni prostor”, novo zatečeno stanje je bilo mnogo gore. Osim što je ponovo zabilježeno izlivanje otpadnih voda, zatečeno je prekopano i pregrađeno korito potoka Trtor. Ovo je urađeno kako bi preduzeća, lokalni privrednik ili više njih crpila vodu iz potoka radi proizvodnje građevinskog materijala – crpeći čistu vodu, a rijeci i mještanima vraćaju prljavu, zagađenu vodu – tvrde u organizaciji KOD.
Prijavu su ponovili 7. juna, da bi ih 19 dana kasnije iz Odsjeka za ekološku inspekciju informisali da ekološka inspekcija nije nadležna za prekopavanje, ukidanje potoka i crpljenje vode iz istog.
– Iako ekološka inspekcija kontroliše primjenu mjera za smanjenje negativnog uticaja jednog projekta na životnu sredinu – ona sebe smatra nenadležnom. Ono što čini stvar dodatno apsurdnom jeste da je nadležna inspektorka (nakon prigovora Organizacije KOD na nalaz inspekcije od 5. jula) uputila „Bekomerc” i „Krušo niskogradnja” da urade elaborate procjene uticaja na životnu sredinu kako bi se definisale mjere smanjenja negativnog uticaja (o tome nas informiše u odgovoru od 10. jula), a pritom nije izrekla kaznene mjere počiniocima kako bi se poboljšalo stanje potoka i okolnog prostora, pa samim tim i igalskog blata. Tako dok zagađivač ponovo priprema ovu dokumentaciju istovremeno nastavlja ispuštati otpadne vode i uništavati postojeći vodeni ekosistem Sutorine – kažu iz ove organizacije.
Iz KOD-a navode da su 20. avgusta ponovo tražili od ekološke inspekcije da primijeni zakonske odredbe iz oblasti zaštite životne sredine i ispuni „princip zagađivač plaća” i „princip korisnik plaća”.
– U odgovoru inspekcije od 26. juna navedeno je da je pravno lice „Bekomerc” DOO u obavezi da prokopani kanal vrati u prvobitno stanje, a da vodu koju njime usmjerava u potok usmjeri u upojnu jamu za otpadne vode. U istom ovom odgovoru navedeno je da je „Krušo niskogradnja” DOO u obavezi da iskopa upojnu jamu za otpadne vode. Dana 12. avgusta na predmetnom lokalitetu (Sutorina) Organizacija KOD je konstatovala nepromijenjeno stanje u odnosu na ono koje je zatečeno dana 21. juna – tvrde u KOD-u, navodeći da još nijesu dobili odgovor na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama kojim su tražili rezultate monitoringa segmenata životne sredine za 2017. i prvu polovinu 2018. godine, urađenog od strane lokalnih privrednika.
A.O.


Odvod otpadnih voda

Iz KOD-a pojašnjavaju da je potok Trtor nekad bio potok čiste vode, pojilište za stoku, služio za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i kao dom za brojne biljne i životinjske vrste.
– Danas više nije takav. Njegovo korito je u donjem toku pokriveno građevinskim otpadom i služi za odvod otpadnih voda lokalnih privrednika. Ove vode na kraju završavaju u ljekovitom igalskom blatu – upozoravaju iz te organizacije.