U Crnoj Gori se 57 osoba vodi kao nestalo, što za državu ove veličine predstavlja značajnu brojku, a broj nestalih nije smanjen u odnosu na prošlu goinu, saopšteno je na konferenciji održanoj povodom Međunarodnog dana nestalih – 30. avgusta. Organizatori konferencije – Udruženje porodica nestalih, kidnapovanih i ubijenih lica „Crveni božur“ i Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocijenili su da nadležne državne institucije neadekvatno pristupaju rješavanju tog problema, poručujući da porodice nestalih imaju pravo na istinu.
Predsjednik Udruženja porodica nestalih, kidnapovanih i ubijenih lica „Crveni božur“ Ljubiša Filipović poručio je na jučerašnjoj konferenciji da je adresa odgovornosti u Prištini za sve ubijene, kindapovane, „i one koji su kindapovani i odvedeni na sjever Crne Gore, gdje su im vađeni organi i prodavani širom Evrope“.
– Ljudi koji znaju za masovne i pojedinačne grobnice su Hašim Tači, Ramuš Haradinaj i ostali njihovi saradnici koji, tvrdim, da znaju gdje se svaki srpski, crnogorski i nealbanski grob nalazi na Kosovu i Metohiji – poručio je on.
Filipović je rekao da će udruženje koje predstavlja okupiti porodice nestalih u Crnoj Gori ispred Skupštine Crne Gore, kako bi mirnim protestom poslali poruku „svim relevantnim institucijama o onome što nas tišti proteklih 19 godina“.
Tvrdi da su porodice žrtava najugroženije, jer ne samo da su izgubile sve što su imale na Kosovu i Metohiji, nego su većinom izgubile svoje najmilije.
Filipović je kazao da je najveći problem tih porodica što već 15 godina žive kao podstanari.
– U više navrata smo zahtijevali da se bar jedna zgrada, od 30 stranova, sagradi u Baru ili Sutomoru da bismo obezbijedili najugroženije porodice, međutim sve ostaje na obećanjima – naveo je on.
Kako je rekao, teško je bilo svih prethodnih 19 godina tragati za najbližima, dodajući da su rane i dalje svježe.
– Pola porodica nestalih je umrlo ne doznavši istinu o svojim najbližima – kazao je Filipović, dodajući da su svi digli ruke od porodica nestalih.
Saradnik na programima u CGO i portparol Koalicije za REKOM u Crnoj Gori Tamara Milaš apelovala je na sve državne organe da zauzmu proaktivniji stav u rješavanju sudbine nestalih osoba. Kako je kazala, u CGO su, uvidom u izvještaje o radu državnog tužilaštva i sudova, zaključili da nije bilo stručnog usavršavanja sudija i tužilaca o Deklaraciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka i drugih međunarodnih instrumenata, što je, kako podsjeća, bila preporuka radne grupe Ujedinjenih nacija (UN) za prisilne nestanke. Smatra da je to dokaz o neadekvatnom pristupu u rješavanju tog problema.
Milaš je iznijela podatak da se, prema podacima CGO, u Bosni i Hercegovini traga za 6.606 osoba, u Hrvatskoj za 2.027, dok je broj nestalih na Kosovu 1.148.
– Ukupno se 10.281 lice vodi kao nestalo na teritoriji Hrvatske, BiH i Kosova. U 1.408 slučajeva radi se o onima čija je smrt poznata, ali čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni, dok su 8.873 osobe čija je sudbina potpuno nepoznata – istakla je Milaš.
Ona je kazala da je jedan od prijeko potrebnih preduslova za rješavanje pitanja nestalih adekvatan normativni okvir, koji, kako je navela, u Crnoj Gori nije u skladu s međunarodnim standardima.
– Prisilni nestanak nije definisan u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore kao zasebno krivično djelo, iako su međunarodni eksperti sugerisali na to – istakla je ona.
Tamara Milaš smatra da bi krivično djelo prisilnog nestanka trebalo da bude kažnjivo odgovarajućim kaznama koje uzimaju u obzir ekstremnu ozbiljnost. Kako je dodala, u Crnoj Gori status porodica nestalih osoba još nije priznat zakonom, dok je u zemljama u okruženju postoje zakoni o nestalim osobama i njihovim porodicama.
– Nepostojanje takvog zakona ne umanjuje obavezu Crne Gore da se odlučno angažuje na polju potrage za nestalim osobama i ne bi trebalo da bude argument koji bi opravdao nedovoljno aktivan pristup toj problematici – naglasila je ona.
Milaš je pozvala tužilaštvo i druga nadležna tijela da intenziviraju napore na rasvjetljavanju sudbine svih nestalih osoba tokom ratnih dešavanja 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije i da pojačaju borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina.
A.O.

Proces pretrage nije lak

Tamara Milaš je kazala da proces potrage za nestalima nije lak i da je uslovljen političkim prilikama u državama regiona, koje karakterišu vrlo nestabilni odnosi i brojne prepreke.
– Te prepreke gradiraju od nedovoljnih kapaciteta državnih organa uključenih u potragu za nestalima, nedovoljnih finansijskih sredstava, pa sve do nedostatka političke volje da se regionalna saradnja unaprijedi i odlučnosti da se potraga za nestalim osobama učini efikasnijom – objasnila je Milaš.