<br /> Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova tokom protekle godine, zbog kršenja radnih prava garantovanih Ustavom i zakonima, žalilo se preko 3.000 zaposlenih iz privatnog i javnog sektora. Kako se navodi u izvještaju o radu te institucije, tokom 2017. podnijeto je 2.055 predloga za mirno rješavanje radnih sporova, i to 2.054 individualna radna spora i jedan kolektivni.
– Od ukupnog broja podnijetih predloga riješeno je 1.775, odnosno 86,05 odsto, i to 1.090 pozitivno (postignut sporazum između strana u sporu); 682 obustavljena (druga strana u sporu nije prihvatila postupak mirnog rješavanja spora, ili se nije izjasnila u zakonom propisanom i naknadno ostavljenom roku, kao i zbog povlačenja predloga prije otvaranja glavne rasprave); tri su odbijena ili odbačena jer je postupak već bio okončan pravosnažnom sudskom presudom zbog stečaja i nenadležnosti Agencije – navodi se u izvještaju koji potpisuje direktorica Zdenka Burzan.
Agen­ci­ja za mir­no rje­ša­va­nje rad­nih spo­ro­va to­kom 2016. go­di­ne ima­la je u ra­du 9.175 pred­me­ta u ko­ji­ma su se za­po­sle­ni iz jav­nog i pri­vat­nog sek­to­ra ža­li­li na kr­še­nje pra­va iz obla­sti ra­da. Su­de­ći pre­ma do­sa­da­šnjim go­di­šnjim iz­vje­šta­ji­ma, toj in­sti­tu­ci­ji se obra­ćao ogroman broj za­po­sle­nih ko­ji su us­kra­će­ni za pra­va ga­ran­to­va­na Usta­vom, rad­nim za­ko­no­dav­stvom i me­đu­na­rod­nim kon­ven­ci­ja­ma. Ta­ko je Agen­ci­ja od 2010. do kra­ja 2013. ima­la u ra­du 6.929 pred­me­ta, 2014 – 7.804 pred­me­ta, 2015 – 3.679, da bi se u 2016. taj broj po­ve­ćao sko­ro tro­stru­ko.
– Imajući u vidu broj podnijetih predloga, može se konstatovati da je broj predloga u 2017. godini manji u odnosu na godinu prije. Kao razlog navedenog, praksa Agencije ukazuje, prije svega da su zaposleni u 2017, posredstvom javnosti i održanih javnih rasprava, bili informisani sa sadržinom Nacrta zakona o državnim službenicima i namještenicima i Nacrta zakona o radu, kojim je, između ostalog, propisano da novčana potraživanja iz rada i po osnovu rada zastarijevaju, za razliku od odredbi važećih zakona. Prethodno navedeno prouzrokovalo je podnošenje velikog broja tužbi iz radno pravnih sporova nadležnim sudovima od strane punomoćnika zaposlenih, prvenstveno radi prekida zastare i obostranog interesa strana u postupku, za visoke sudske troškove – piše u izvještaju.
Navode da u cilju jačanja mirnog rješavanja radnih sporova, kao mehanizma za zaštitu zaposlenih u pravnom sistemu Crne Gore, očekuje se da se primjenom Zakona o državnim službenicima i namještenicima i donošenjem Zakona o radu poveća broj predmeta, što je i prepoznato u dosadašnjoj praksi Agencije.
– Novim zakonskim rješenjima propisana je obaveza zaposlenih i poslodavaca da su prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom dužni da podnesu predlog za mirno rješavanje radno pravnog spora pred Agencijom. Isto tako u cilju efikasnosti i ekonomičnosti vođenja postupka pred Agencijom, u Programu Vlade Crne Gore za 2018. je donošenje novog Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, kako zbog izmjene više od 50 odsto odredbi važećeg zakona, tako i zbog njegovog usklađivanja sa sistemskim zakonima u ovoj oblasti – navodi se u izvještaju.
M.S.


Od osnivanja 32.000 postupaka

Od osnivanja Agencije do kraja 2017. podnijeto je preko 32.000 predloga za mirno rješavanje radnih sporova.
– Može se zaključiti da je Agencija prepoznata kao još jedan pravni mehanizam zaštite zaposlenih i poslodavaca u pravnom sistemu Crne Gore, kao i da sa pravom može očekivati povećani broj predmeta u narednom periodu, uzimajući u obzir rješenja sadržana u predloženim i usvojenim sistemskim zakonima – navodi direktorica Burzan.