Iako je hemikalija bisfenol A (BPA) svrstana u moguće karcinogene supstance, koja u većim koncentracijama može štetno uticati na reproduktivne organe, endokrini sistem, pojavu gojaznosti i zdravlje djece, crnogorsko zakonodavstvo ne prepoznaje ovo jedinjenje, zbog čega se ne sprovode istraživanja da li termalni papiri, ambalaže i slični proizvodi koji se koriste u Crnoj Gori sadrže prekomjerne, a samim tim i štetne doze ove materije. U susjednoj Srbiji nedavno je utvrđeno da čak 88,9 odsto fiskalnih računa iz njihovih javnih službi i procenat manje iz privatnog sektora sadrži prekomjerne doze hemikalije bisfenola A, dok u Crnoj Gori ne znamo da li smo izloženi toksičnim materijama, jer ovlašćene laboratorije ne mogu da vrše ispitivanja jer nemaju zakonski osnov za to.
Iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) saopštili su za „Dan” da njihova laboratorija ne vrši ispitivanja bisfenola A.
– Ovo jedinjenje nije prepoznato zakonskom regulativom u Crnoj Gori – poručili su iz CETI-ja.
Prema riječima stručnjaka iz crnogorskog Instituta za javno zdravlje, BPA se može naći u plastičnim bočicama, fotokopir papiru, računima u prodavnicama, kutijama za kreme kozmetičkih preparata, dakle u većini proizvoda kojima se stanovništvo svakodnevno služi. Oni su odgovarajući na pitanja „Dana” pojasnili da se hemikalija bisfenol A masovno koristi u industriji, najviše u svrhe proizvodnje polikarbonatne plastike kako bi se spriječilo njeno lomljenje pri upotrebi. Takođe se kao aditiv nalazi u mnogim proizvodima široke potrošnje. Kako navode, ovo jedinjenje se označava skraćenicom „BPA” koja, prema njihovim riječima, upućuje na to da se u sastavu hemikalije nalaze dva molekula fenola i aceton.
– BPA se može naći u plastičnim bočicama, fotokopir papiru, računima u prodavnicama, kutijama za kreme kozmetičkih preparata, odnosno u većini proizvoda kojima se stanovništvo svakodnevno služi. BPA polagano prelazi (migrira) iz ovih proizvoda i završava u različitim koncentracijama u našem okruženju – u hrani i piću, boravišnom prostoru, u biljkama i životinjama, vodnim površinama. Stoga se izloženost ljudi bisfenolu A smatra svakodnevnom pojavom, odnosno hroničnim procesom intoksikacije s obzirom na to da je BPA vrlo postojana hemikalija koja nije biorazgradiva, teško je ukloniti tiz životne sredine i vremenom se sve više nakuplja u prirodi – upozorili su iz Instituta za javno zdravlje.
Kako dodaju, polikarbonatna plastika odlikuje se velikom prozirnošću, otpornošću na udrac, visokom električnom otpornosti i otpornosti na toplotu.
– Od ove plastike se najčešće prave predmeti opšte upotrebe kao što su dječje bočice, boce za vodu, sportska oprema, medicinske naprave kao i različite posude za čuvanje hrane i pića. Osim toga, polikarbonatna plastika služi za izradu kontaktnih sočiva zubnih plombi, CD-ova i slično. Od sedam vrsta plastike namijenjenih za pakovanje BPA se koristi pri izradi „tipa 3” i „tipa 7” plastike – saopštili su iz Instituta, navodeći da je toksičnost bisfenola A bila predmet brojnih istraživanja, a u naučnoj literaturi se djelovanje BPA povezuje sa nizom poremećaja – reproduktivnih, imunoloških, neuroloških i metaboličkih.
– Istraživanjima je potvrđeno da se bisfenol A unesen u organizam ponaša kao estrogeni hormon i može uticati štetno na organe za reprodukciju i endokrini sistem. Takođe je utvrđeno da uzrokuje manjak porođajne težine djece, utiče na pojavu gojaznosti i mogući je rizični faktor za nastajanje karcinoma dojke te je ovu supstancu Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala u moguće karcinogene supstancije. Mlade osobe zbog načina života su više izložene dnevnoj kontaminaciji zbog veće upotrebe hrane i pića pakovanih u ambalaži od polikarbonantne plastike – upozoravaju iz Instituta.
Ukazuju da je Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) 2015. godine, na osnovu opsežnih stručnih konsultacija, objavila izvještaj o BPA gdje se navodi da tolerantni dnevni unos (TDI) iznosi četiri mikrograma po kilogramu tjelesne težine po danu.
– U izvještaju se zaključuje da bisfenol A, pri uobičajenim nivoima izlaganja potrošača, ne predstavlja rizik za zdravlje potrošača bilo kojeg uzrasta, odnosno da je izloženost preko hrane ili kombinacije različitih izvora znatno ispod sigurnosnog nivoa – tolerantnog dnevnog unosa (TDI) – navode iz Instituta.
Smatraju da se zakonodavstvo u Crnoj Gori postepeno usklađuje sa EU zakonodavstvom u ovoj oblasti.
– Pravilnik o bezbjednosti igračaka usklađen je sa Direktivom Komisije o bezbjednosti igračaka u pogledu bisfenola A – zaključili su iz Instituta za javno zdravlje.
A.O.
U Srbiji pozitivni svi fiskalni računi
Istraživanje Alternative za bezbjednije hemikalije (ALHem), koje je u Srbiji sprovedeno u okviru kampanje „Toksični račun” pokazalo je da su svi uzorci fiskalnih rolni, koje su uvezene u tu državu, bili pozitivni na bisfenol A.
U Evropskoj uniji se toleriše maksimum 0,02 odsto BPA u papirima. Analize u Srbiji su pokazale da se u računima koji se koriste u njihovoj zemlji nalazi i do 45 puta više – od 0,63 do 0,91 odsto. Smatra se da su, pored fiskalnih računa, toksični i brojevi u redu za čekanje, parking-kartice, putarine i računi za plaćanje u javnom prevozu.
Važno praćenje bisfenola u predmetima za najmlađe
U Institutu za javno zdravlje kažu da su stručno i tehnički osposobljeni da ispituju prisustvo BPA u predmetima opšte upotrebe (dječjim bočicama, cuclama, igračkama, termalnim papirima, ambalažama, kutijama, plastičnom posuđu i sl.).
– Smatramo da je od velikog značaja redovno praćenje koncentracije BPA u igračkama i predmetima opšte upotrebe, naročito za one koji se koriste u ranom uzrastu. Zemlje Evropske unije preduzimaju korake u sve većem ograničavanju upotrebe BPA u različitim proizvodima. Pored zabrane upotrebe BPA u proizvodnji flašica za bebe, teži se zabrani korišćenja BPA u pakovanjima proizvoda za djecu uzrasta do tri godine, kao i u termalnim papirima (fiskalnim računima) – saopštili su iz Instituta.