Socijalni savjet će u narednoj godini imati na raspolaganju 88.576 eura, od čega se najveći dio osnosi na „ostala lična primanja”. Budžet tom tijelu povećan je za narednu godinu, a ze tekuću je iznosio 86.029 eura. Socijalni savjet se ove godine, odnosno od kada je njegov predsjednik ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, sastao svega tri puta, a ništa aktivniji nijesu bili ni ranije jer su tokom 2015. i 2016. imali svega pet zasijedanja.
Uprkos lošoj socio-ekonomskoj situaciji i drastičnim kršenjima prava radnika, Socijalni savjet se nije previše opteretio da barem redovno vrši pritisak na Vladu da se stanje donekle poboljša. Povećanja cijena goriva, energenata, ukidanje naknada za majke, smanjenje plata, izglasavanje veće stope poreza od 2018, prošli su bez rasprave u tijelu koje treba da se bavi socio-ekonomskim pitanjima.
Sagovornici „Dana” ocjenjuju da aktuelni sastav Socijalnog savjeta realno nije postigao ništa što bi bilo u korist radnika. Tamo konstantno govore o biznis barijerama i kako smanjiti obim prava zaposlenih. Poslednja sjednica savjeta čak nije imala ni kvorum kada se trebalo izjasniti o inicijativi Socijaldemokratske partije (SDP) da se radnicima konačno obezbijede slobodni dani u vrijeme praznika.
Socijalni savjet se sastaje svega nekoliko puta u godini, a njegova mišljenja nijesu obavezujuća ni za jednu instituciju, pa se postavlja pitanje svrhe njegovog postojanja.
Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija Veselin Vujanović smatra da Socijalni savjet postoji da bi njegovi članovi primali nadoknade i da se fingira socijalni dijalog. On ističe da poslednjih godina radnici nijesu osjetili nikakvu korist od Socijalnog savjeta, jer to tijelo nije odbranilo nijedan radnički interes.
– Ako hoće da me demantuju, evo neka mi kažu samo da li su ikada sindikalci koji sjede u tom tijelu pitali poslodavce koliko duguju za poreze i doprinose zaposlenima, te koliko zarada duguju. Tamo se konstantno priča o biznis barijerama, i kako olakšati poslodavcima, a nikako kako povećati zarade, kako unaprijediti položaj zaposlenih. To što se priča kratkog je daha, tako da ovaj i ovakav Socijalni savjet ne treba nikom, a ponajmanje radnicima – ocijenio je Vujanović.
On navodi da smo svjedoci da se sa svakim novim zakonom smanjuju prava radnika, te da to prolazi preko Socijalnog savjeta bez dizanja prašine.
– Članovi svajeta treba malo više da izlaze na teren, svaku sjednicu treba da organizuju u drugom gradu, a ne da tih nekoliko sjednica godišnje imaju u staroj zgradi Vlade, za koje se često i ne zna da su održane – navodi Vujanović.
Bivši član Socijalnog savjeta, predsjednik Reformskog sindikata Marko Nikčević kaže da bi bilo dobro kada bi odluke Socijalnog savjeta imale obavezujući karakter.
– Tamo sjede ljudi koji predstavljaju veliki broj građana, na primjer, članovi sindikata, partija, državnih institucija, poslodavaca. Glas tih ljudi bi trebalo nešto da se računa, a ne samo da se sastanu nekoliko puta godišnje, porazgovaraju i to je to. Svi imaju probleme, ali ne moraju svi da se riješe tako što će se smanjiti obim prava radnicima ili uvesti novi nameti. Ali vidite da se niko u aktuelnom savjetu ne žali, jer im to stanje odgovara – rekao je za „Dan” Nikčević.
On kaže da Socijalni savjet ne treba da postoji samo da bi se reklo da ga imamo. Prema podacima Unije poslodavaca, nadležnosti Socijalnog savjeta se ogledaju u pitanjima razvoja i unapređivanja kolektivnog pregovaranja, uticaja ekonomske politike i mjera za njeno sprovođenje na socijalni razvoj i stabilnost politike zapošljavanja, zarada i cijena; konkurencije i produktivnosti; privatizacije i drugih pitanja strukturnog prilagođavanja; zaštite radne i životne sredine, obrazovanja i profesionalne obuke; zdravstvene i socijalne zaštite i sigurnosti; demografska kretanja i druga pitanja značajna za ostvarivanje i unapređivanje ekonomske i socijalne politike.
Socijalni savjet čini po 11 predstavnika Vlade, reprezentativnih organizacija sindikata i udruženja poslodavaca.
Komentar oko rada Socijalnog savjeta juče nijesmo dobili od predsjednika, ministra Kemala Purišića, jer on nije odgovarao na naše telefonske pozive.
M.S.
Odlažu minimalac, korpu, zakon o radu
Socijalni savjet već dva puta je odložio raspravu o povećanju minimalne zarade sa 193 na 250 eura. To je inicijativa SDP-a, a rasprava o njoj je prvo odložena za septembar, a sada za kraj decembra.
Socijalni savjet je raspravljao o potrošačkoj korpi, ali je to zasijedanje proteklo u znaku žalbi direktorice Monstata da se želi izvršiti politički pritisak na instituciju kojom rukovodi, dok su socijalni partneri smatrali da se raspravom unapređuje socijalni dijalog.
Takođe, to tijelo još nije raspravljalo o Nacrtu zakonu o radu, kojim se predviđa zasatrijevanje potraživanja radnika, produženje perioda po kojem se mogu zapošljavati na određeno...