Višedecenijski radnik Narodnog muzeja Crne Gore Aleksandar Berkuljan podnio je krivičnu prijavu zbog krađe 2.900 muzejskih predmeta iz te institucije. Manjak muzejskih predmeta konstatovala je Uprava za kulturna dobra još 2013. godine, koja je zatražila izjašnjenje predstavnika muzeja tek tri godine kasnije.
Berkuljan je za Televiziju Vijesti kazao da je na to upozorio novu upravu muzeja, da je slao dopise Ministarstvu kulture, kojem je kazao da ima namjeru da podnese krivičnu prijavu, dodajući da nije imao nikakav odgovor.
On je kazao da je prije više od mjesec podnio krivičnu prijavu, koja se trenutno nalazi u osnovnom tužilaštvu na Cetinju. Berkuljan traži da se utvrdi ko je odgovoran za to što u krovnoj muzejskoj instituciji u Crnoj Gori nedostaje 2.900 predmeta. Prema njegovim riječima iz umjetničkog muzeja nedostaje oko 200, iz Istorijskog preko 1.700 predmeta.
– Najveći broj predmeta se odnosi na fond istorijskog muzeja, koji inače do dana današnjeg nije formirao inventarnu knjigu. Što se tiče materijalne vrijednosti, to je već pitanje neke komisijske procjene, vrlo teško je govoriti, jer recimo tu imamo Njegošev namještaj, više od 20 komada, slike, skulpture, a sve je to 1966. uvedeno u registar kulturnih dobara – rekao je Berkuljan za TV Vijesti.
On je naglasio da postoje čak i pisani tragovi da je Narodni muzej decenijama bio meta pohara. Berkuljan je kao primjer za to naveo obraćanje nekadašanjeg direktora Narodnog muzeja Crne Gore Rista Dragićevića crnogorskoj vladi, u kom postavlja pitanje otuđenja preko 900 predmeta. Naglašava da ni tada nije bilo reakcije nadležnih organa.
Ističe da se tako od 900, nakon tridesetak godina došlo do 2.900 nedostajućih predmeta.
– To je posledica mnogih kumulativnih propusta, prema kojima odgovorna tijela, koja treba da vrše nadzor, nijesu postupala kako treba. Znači kako u Ministarstvu kulture, tako i šire – smatra on.
Kako je rekao, postoji predlog da se svi nedostajući predmeti otpišu i tako riješi problem, dodajući da je to po zakonu nemoguće.
– Po zakonu može da se otpiše samo ono što je komisijski konstatovano da je oštećeno nepovratno, da se o tome napravi zapisnik, da se donese adekvatna odluka, i da se to komisijski uništi. A ono čemu se ne zna sudbina, ne može da se otpisuje, mora da se utvrdi šta se s tim desilo, kada i ko je za to odgovoran – naglasio je Berkuljan. A.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.