Nacrtom plana posebne namjene (PPPN) za obalno područje, koji je dostavljen Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT), planiraju se turistički kapaciteti u zoni morskog dobra, zaleđima plaža, kao i površine naselja na najznačajnijim lokalitetima na budvanskoj rivijeri. Iz Opštine Budva, kojom rukovodi Dragan Krapović, ističu da su na pojedinim lokacijama, prema planu, nedefinisani kapaciteti za djelove namijenjene za stanovanje, što smatraju neprihvatljivim.
PPPN za obalno područje radio je konzorcijum koji čine Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP), koji je u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, MonteCep i Horvat.
Iz Opštine Budva pojašnjavaju da je nacrtom plana, u koji su imali uvid, kroz osnovne smjernice, pregled postojećih i planiranih kapaciteta, dat pregled daljeg razvoja turističke destinacije Budva, ali sa, kako upozoravaju, potpuno nejasnim iskazom kapaciteta.
– U planu je navedeno „moguće i očekivano da se kapaciteti između pojedinih lokacija razmjenjuju, a zavisno o potrebama i vizijama potencijalnih investitora, uz uslov da se održi ukupni balans kapaciteta“. To ostavlja mogućnost planiranja još većih kapaciteta na svim lokacijama koje su predviđene za turizam, čak i onim najosjetljivijim ukoliko se realizuju prije drugih – upozorio je predsjednik budvanske opštine Dragan Krapović.
Za „Dan“ je saopštio da je na lokacijama ostrva Sveti Nikola i Luke Budva planirano 800 ležaja. Od tog broja, kako su kazali, 500 ležaja na zapadnom dijelu ostrva Sveti Nikola na površini od 13,1 hektar, dok je 300 ležaja planirano u dijelu morskog dobra u zoni ispod budvanskog šetališta (dio sektora 43), na površini od 2,5 hektara.
– Neophodno je istaći da su 300 ležaja planiranih u dijelu morskog dobra u zoni ispod budvanskog šetališta, na površini od 2,5 hektara, nalazi u zoni koja je važećim PPPN Morsko dobro planirana kao zona bez smještajnih kapaciteta – funkcionalno zaleđe plaže. Ako bi se, recimo, na ovim lokacijama primijenila rečenica iz predloga plana „moguće i očekivano da se kapaciteti između pojedinih lokacija razmjenjuju, a zavisno o potrebama i vizijama potencijalnih investitora, uz uslov da se održi ukupni balans kapaciteta“, kapaciteti mogu biti veći – upozorio je on.
Ukazuje da su planom određene dvije osnovne namjene i to površine naselja i površine za turizam.
– Kod ovakve podjele, grupacija postojećih hotela u Bečićima, kao i lokacija hotela „Kraljičina plaža“ u Miločeru, definisane su kao površine naselja, što se može tumačiti kao način da se na tim lokacijama budućim investitorima omogući, recimo, izgradnja stanova za tržište – dodao je Krapović.
U zoni Miločera i Svetog Stefana planirano je 35 novih ležaja neposredno u zaleđu Kraljičine plaže u Miločeru, gdje sada, kako dodaju, ne postoje smještajni kapaciteti.
– Zone starog hotela Kraljičina plaža, neposredno ispred grada hotela Sveti Stefan, te lokalitet „Zvjerinjak“ na istočnom obodu Kraljeve plaže, planirani su kao površine naselja, na kojima je moguće realizovati klasične stambene jedinice. Naravno, ove tri zone nijesu prikazane u tabeli planiranih turističkih kapaciteta, jer je očigledno da nijesu ni planirane za turizam – naglašava Krapović.
Buljarica je, kako dodaje, planom predviđena kao zona mješovite namjene, definisana kao „površine namijenjene za stanovanje i turizam, od kojih nijedna ne mora biti preovlađujuća”. U tabeli planiranih turističkih kapaciteta, za Buljaricu je predviđeno 13.680 ležaja na ukupno 228 hektara.
– Međutim, uvidom u grafiku, jasno je da je zona mješovite namjene u Buljarici određena sa preko 1.000 hektara, sa nedefinisanim kapacitetom za djelove namijenjene za stanovanje. S obzirom na to da plan propisuje da u mješovitoj zoni nijedna od namjena ne mora biti preovlađujuća, mišljenja smo da se istim omogućava realizacija ogromnog broja stambenih jedinica, pri čemu nijesu definisani kapaciteti za ovu vrstu izgradnje, što smatramo neprihvatljivim – poručio je Krapović.
Napominje da je za Valdanos turistička namjena preuzeta iz plana višeg reda, a to je PPPN Morsko dobro, koji je usvojila Skupština.
– Dakle, uvala Valdanos je, pored postojeće državne studije lokacije koja na tom lokalitetu predviđa značajnu gradnju, planirana kao turistička ekološka zona bez smještajnih kapaciteta. Postavlja se pitanje, ko je izmjerio i kojim aršinima da je uvala Valdanos vrednija od Miločerskog parka ili ostrva Sveti Nikola? Da li ti su aršini bili planerski, strateški, vizionarski, ili su proizvod gole političke trgovine – pita Krapović.A.O.
Definisani samo kapaciteti za turizam
U budvanskoj opštini smatraju da ovakva planska rješenja objašnjavaju namjeru ministarstva da kroz donošenje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, u potpunosti preuzmu izradu planske dokumentacije i onemoguće lokalne samouprave da učestvuju u donošenju planova i odlučivanju o valorizaciji turističkih zona. Smatraju da nova zakonska i planska rješenja mogu dovesti do toga da pojedine lokacije koje imaju značajne turističke potencijale ostanu bez mogućnosti za izgradnju.
– Postoji realna mogućnost da jedna lokacija preuzme urbanističke kapacitete planirane za druge lokacije, što može dovesti do neravnomjernog razvoja na Primorju. Generalna primjedba u vezi sa prikazima planiranih kapaciteta u planu je u tome što su definisani samo urbanistički kapaciteti za turističku namjenu, dok su ostale namjene ostale nedefinisane, što će uz nova zakonska rješenja biti osnovni nedostatak za sprovođenje planskog dokumenta – smatraju u toj lokalnoj samoupravi.