Bespravnim objektom se smatra zgrada izgrađena suprotno propisima, kojima je u vrijeme izgradnje bila utvrđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole, a ključna činjenica jeste utvrđivanje vremena izgradnje objekta i da li je u tom periodu, odnosno tada važećim propisima bila utvrđena obaveza pribavljanja odobrenja za izgradnju, saopšteno je „Danu” iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT). Građani bespravno sagrađenih objekata u narednih devet mjeseci moraju podnijeti zahtjeve za legalizaciju, inače će, kako predviđa Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, plaćati penale.
Oni koji su upućeni u ovu problematiku ukazuju da nema tumačenja zakona neophodnog zbog njegove precizne primjene, koja će, po ocjeni stručnjaka, u praksi biti gotovo nemoguća. Prema pojašnjenju koje su dali „Danu”, proces legalizacije, prema ovakvom zakonu, zavisiće pojedinačno od objekta do objekta. Prema njihovom tumačenju, legalizaciju će morati da započnu vlasnici onih objekata koji su sagrađeni na lokacijama na kojima je detaljni urbanistički plan, u momentu njihove izgradnje, predviđao pribavljanje građevinske dozvole. Ukoliko planskim dokumentima, nije bilo predviđeno pribavljanje građevinske, ti građani, kako smatraju, neće morati da legalizuju svoje objekte.
Iz MORT-a su naglasili da legalizaciji podliježu, bez izuzetka, svi objekti koji se nalaze u prostoru, a koji su izgrađeni suprotno propisima kojima je u vrijeme izgradnje bila utvrđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole. Ukoliko zakon nije predviđao pribavljanje građevinske dozvole prilikom izgradnje objekta, ti građani neće morati ih da legalizuju.
– Shodno članu 152 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, bespravnim objektom smatra se zgrada koja je izgrađena suprotno propisima kojima je u vrijeme izgradnje bila utvrđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole. Zakonom je takođe propisano da se bespravnim objektom ne smatra zgrada za koju u vrijeme izgradnje nije postojala obaveza pribavljanja građevinske dozvole, a koja nije upisana u katastar nepokretnosti ili drugu odgovarajuću evidenciju nepokretnosti, a vrijeme izgradnje se dokazuje u postupku u skladu sa zakonom – precizirali su iz ministarstva.
Na pitanje da li će ta obaveza obuhvatiti i vlasnike objekata koji su izgrađeni prije 2008. godine, a koji su u katastar nepokretnosti upisani bez tereta i opterećenja da su građeni bez građevinske dozvole, iz MORT-a su kazali da se ti podaci načelno smatraju tačnim, ali da se suprotno može dokazivati.
– I prije stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2008. godine, propisima koji su definisali oblast izgradnje objekata bila je predviđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju objekta, koje su izdavali nadležni organi. Podaci o objektima upisani u katastar nepokretnosti, shodno načelu pouzdanosti smatraju se tačnim, ali se suprotno može dokazivati, što je i propisano zakonom – pojasnili su iz MORT-a, na čijem je čelu Pavle Radulović.
Odgovarajući na pitanje da li se legalnim smatraju objekti koji su izgrađeni do 1974. godine, iz MORT-a su saopštili da pitanje njihove legalnosti zavisi od vremena izgradnje i činjenice da li je objekat upisan u katastar nepokretnosti.
– Zakonom je propisano da se bespravnim objektom ne smatra zgrada za koju u vrijeme izgradnje nije postojala obaveza pribavljanja građevinske dozvole, a koja nije upisana u katastar nepokretnosti ili drugu odgovarajuću evidenciju nepokretnosti – ponovili su iz tog resora.
Kako dodaju, pravilo je da se dokaz o vremenu izgradnje zgrade utvrđuje na osnovu podataka iz lista nepokretnosti.
– Zakonom je utvrđen izuzetak od ovog pravila, shodno kojem dokaze o vremenu izgradnje objekta podnosi vlasnik, suvlasnik, odnosno držalac bespravnog objekta ili dijela bespravnog objekta. Dokazi mogu biti: dokaz o priključenju objekta na elekroenergetsku mrežu, dokaz o plaćanju računa ili račun za utrošenu električnu energiju, dokaz o priključenju objekta na vodovodnu ili kanalizacionu mrežu, račun ili dokaz o plaćanju računa za isporuku vode, dokaz, odnosno rješenje o utvrđivanju poreza na nepokretnost za objekat ili dokaz o plaćanju poreza – kažu u ministarstvu.
Pojašnjavajući procedure koje se odnose na postupak legalizacije kazali su da građani mogu podnijeti zahtjev za legalizaciju bespravnog objekta nadležnim organima lokalne uprave – sekretarijatima. Zahtjev se podnosi na obrascu koji propisuje ministarstvo. Iz ministarstva preciziraju da građani, pored zahtjeva, podnose elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije koji ovjerava katastar kao i dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj evidenciji, odnosno izvoda iz katastra nepokretnosti ili druge odgovarajuće evidencije nepokretnosti.
– Ovaj korak podrazumijeva da se bespravni objekti koji nijesu upisani u katastar nepokretnosti moraju upisati u evidenciju nepokretnosti – kazali su iz MORT-a.
Da bi se objekat legalizovao, on mora biti izgrađen u skladu sa važećim planskim dokumentom donesenim do stupanja na snagu ovog zakona, u skladu sa planom generalne regulacije, koji će se donijeti u naredne tri godine, odnosno planskim dokumentom donesenim u međuvremenu. Prema tome, postupak legalizacije se može voditi samo za objekte koji su izgrađeni u skladu sa normativima važećih planskih dokumenata.
A.O.