Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo je „Danu” da je od januara 2006. do sada ispis iz crnogorskog državljanstva tražilo 2.238 lica, dok je od stupanja na snagu Zakona o crnogorskom državljanstvu, od 5. marta 2008. godine, 131 građanin izgubio crnogorsko, jer je imao državljanstvo Srbije.
Na drugoj strani, od početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu podnijeto je 32.768 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, od čega ga je 25.073 lica dobilo.
– Prema ručno vođenim evidencijama i elektronskim evidencijama, u periodu od 1. januara 2006. ukupno je 2.238 lica dobilo otpust iz crnogorskog državljanstva. Shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, crnogorsko državljanstvo gubi se, po zahtjevu crnogorskog državljanina, otpustom. Podnosioci zahtjeva za otpust u obrascu ne navode razloge zbog kojih su podnijeli zahtjev. Najčešće su lica tražila otpust iz crnogorskog državljanstva radi sticanja državljanstva Njemačke, zatim Holandije, Austrije i Slovenije – kažu u MUP-u za „Dan”.
Svim licima koja su podnijela zahtjev za otpust iz crnogorskog državljanstva i ispunjavala uslove propisane zakonom u sprovedenom postupku u zakonom propisanom roku od godinu, donijeta su rješenja o otpustu iz crnogorskog državljanstva. Da bi lice tražilo otpust iz državljanstva potrebano je da ima 18 godina, te da dostavi dokaz da ima državljanstvo druge države ili dokaz da će biti primljen u državljanstvo druge države i dokaze da stvarno borave na teritoriji druge zemlje. Takođe, i djeci, na zahtjev roditelja koji gube crnogorsko državljanstvo, donijeta su rješenja o otpustu iz crnogorskog državljanstva, pod uslovom da ne ostanu bez državljanstva.
– Kada govorimo o licima koja su zadržala crnogorsko i državljanstvo neke druge države (imaju dvojno državljanstvo), i onim licima koja su po sili zakona izgubila crnogorsko državljanstvo, važno je naglasiti da je normativni okvir napravio distinkciju između onih građana koji su imali državljanstvo neke druge zemlje prije dana proglašenja nezavisnosti Crne Gore, 3. juna 2006. godine, i onih lica koja su državljanstvo neke druge države stekla nakon navedenog datuma. Shodno članu 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu propisano je da punoljetni crnogorski državljanin koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo, ako je dobrovoljno stekao državljanstvo druge države. Takođe, zakonom je propisano da međunarodnim ugovorima i sporazumima može se ustanoviti dvojno državljanstvo, pod uslovom uzajamnosti, gdje podsjećamo da Crna Gora nema potpisanih međudržavnih ugovora o dvojnom državljanstvu. Crnogorsko državljanstvo gubi se po sili zakona danom nastupanja činjenica ili okolnosti iz člana 24 ovog zakona, o čemu nadležni organ, po službenoj dužnosti, donosi rješenje – objašnjavaju u MUP-u.
Svaki građanin Crne Gore koji je, pored crnogorskog državljanstva, na dan 3. juna 2006. imao i državljanstvo neke druge države, ima pravo da zadrži i crnogorsko državljanstvo. Državljanin Crne Gore koji je nakon 3. juna 2006. dobrovoljno stekao neko drugo državljanstvo može zadržati i crnogorsko državljanstvo najduže godinu od dana usvajanja Ustava Crne Gore, do potpisivanja bilateralnog sporazma sa zemljom čije je državljanstvo stekao. U postupku donošenja rješenja, nadležni organ obavezan je da omogući licu da se izjasni o činjenicama i okolnostima iz člana 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu. Ukoliko se izjasni da želi da zadrži crnogorsko državljanstvo, on mora u roku od tri mjeseca od davanja izjave da dostavi dokaz da je pokrenuo postupak otpusta iz državljanstva druge države, a u roku od godinu da dostavi dokaz o otpustu iz državljanstva druge države, dok, ukoliko se izjasni da želi da zadrži državljanstvo druge države, on po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. Od stupanja na snagu Zakona o crnogorskom državljanstvu od 5. marta 2008. godine do danas, ukupno je 131 lice izgubilo crnogorsko državljanstvo po sili zakona, jer je u postupku utvrđeno da pored crnogorskog, ta lica su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, to jest Republike Srbije – kažu u MUP-u.
Takođe, od početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu do 1. avgusta ove godine 25.073 lica su stekla crnogorsko državljanstvo prijemom.
– Riječ je prevashodno o državljanima bivše SFRJ, koji su imali zakoniti boravak u Crnoj Gori (prebivalište, stalno nastanjenje, boravak po osnovu priznatog statusa izbjeglice u Crnoj Gori – azil, status raseljenog lica iz republika bivše SFRJ u Crnoj Gori na osnovu Uredbe o zbrinjavanju raseljenih lica iz 1992. godine i lice koje je 1991. došlo iz Narodne Socijalističke Republike Albanije u Socijalističku Republiku Crnu Goru, na osnovu međunarodnog sporazuma između SFRJ i NSR Albanije i ostvarilo status stranca sa stalnim nastanjenjem, najmanje godinu prije podnošenja zahtjeva – zaključuju u MUP-u.
M.S.