Čak 113 državnih i javnih funkcionera ostvarilo je pravo na takozvanu privilegovanu državnu penziju, a najviša takva penzija trenutno iznosi čak 2.200 eura. „Privilegovane“ penzije u dva navrata su bile dio crnogorskog zakonodavstva, ali su odredbe zakona kojim su bile propisane u oba slučaja ukinute zbog neustavnosti. Međutim, uprkos tome, bivšim funcionerima se i dalje isplaćuju primanja koja su stekli na osnovu neustavnih propisa.
Prema podacima koji su „Danu“ dostavljeni iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), pravo na tzv. privilegovanu penziju po odredbama Zakona o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera ostvarilo je 111 funkcionera. Taj zakon je stupio na snagu 4. juna 2008. godine, ali je dvije godine kasnije oboren na Ustavnom sudu.
– Prema podacima iz isplatne baze za april ove godine, Fond PIO isplaćuje 111 korisnika tih penzija. Najniža penzija iznosi 408,59 eura, dok je najviša 2.200,67 eura – kazao je za „Dan“ direktor Fonda PIO Dušan Perović.
Uprkos tome što je Ustavni sud nekoliko godina ranije ocijenio da su odredbe zakona koje omogućavaju privilegovane penzije neustavne, crnogorski poslanici su ih ponovo uveli u zakonodavstvo. Drugi put to se desilo kroz Zakon o sprečavanju korupcije, kojim su takođe propisani uslovi za sticanje privilegovane penzije za predsjednike države, Vlade i Skupštine od 1992. pa nadalje. Po tom zakonu, pravo na penziju ostvarila su dva državna funkcionera, odnosno članovi njihovih porodica.
– Shodno članu 108 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je stupio na snagu 1. januara prošle godine, pravo na penziju su ostvarila dva korisnika. Najniža penzija iznosi 1.673,67, a najviša 1.779 eura – navodi se u odgovorima koje smo dobili od Perovića.
Sporne penzije izglasane su glasovima poslanika tadašnje DPS–SDP koalicije. Članom 108 Zakona o sprečavanju korupcije bilo je propisano da predsjednik države, Skupštine i Vlade imaju pravo na penziju i prije nego što ispune utvrđene uslove.
– Osnovica za određivanje ove penzije predstavlja neto zaradu koju bi primio imalac prava obavljajući funkciju premijera, šefa države i čelnika parlamenta u mjesecu koji je prethodio podnošenju zahtjeva. Javnim funkcionerima iz stava jedan ovog člana penzija iznosi 65 odsto utvrđene osnovice, uvećane za dva odsto za svaki dalji navršetak godine penzijskog staža. Iznos ne može biti veći od 85 odsto od utvrđene osnovice – navedeno je u ukinutom zakonu.
Takve odredbe bile su dio i Zakona o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera. Međutim, Ustavni sud je 2010. ukinuo te odredbe jer „visina privilegovane penzije državnih funkcionera ne smije nesrazmerno odstupati od prosječne penzije”.
Iako su dva puta donošene neustavne odredbe, Ustavni sud u ovom slučaju nije naložio otklanjanje pravnih posledica i samim tim je ostavio mogućnost Vladi da ukine prava onim građanima koji su ih stekli po tim zakonima, što je uradio u slučaju naknada za majke. Član Predsjedništva Demokratske Crne Gore Neven Gošović kaže da odluke Ustavnog suda, do one koja se odnosila na naknada za majke, nijesu imale dejstvo „unazad“, odnosno na štetu korisnika prava koja su stekli neustavnim odredbama.
– Ovo nije prvi put da Ustavni sud donosi odluke da pojedini propisi nijesu u saglasnosti sa Ustavom, ali nikada te odluke suda nijesu imale negativne posledice u odnosu na ostvarivanje prava pravnih i fizičkih lica koja su stekli primjenom tih neustavnih zakonskih odredbi. Odluka Ustavnog suda nikada prije nije imala dejstvo „unazad“. Odnosila se samo na buduće slučajeve, odnosno na nemogućnost sticanja novih prava po tom osnovu – kazao je Gošović za „Dan“.
Pojašnjava da je izuzetak napravljen kada je u pitanju Zakon o dopunama zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kojim su majke stekle pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje i više djece.
– S pravom se postavlja pitanje zašto je napravljen izuzetak. Zbog čega se sada po prvi put odlukom Ustavnog suda kojom se nalaže način njenog izvršenja u suštini stvara obaveza uređenja pravne situacije u kojoj su se našle majke na način na koji je to rekao Ustavni sud, a Vlada razradila zakonom o izvršenju odluke, na štetu korisnica tog prava? Do sada je uvijek poštovana odredba Ustava da odluka Ustavnog suda ne može imati i nema povratno dejstvo, da se ne utiče na već ostvarena prava fizičkih ili pravnih lica. Takav je bio slučaj sa pravima koja su stekli poslanici primjenom zakona za koji je Ustavni sud ocijenio da nijesu bili saglasni sa Ustavom. Ovo je prvi put u praksi Ustavnog suda da se izvršenju njegove odluke pristupa na ovakav način –ukazao je Gošović.A.O.
Dogovor Vlade i Ustavnog suda
Neven Gošović smatra da je u slučaju zakona kojim su bile propisane naknade za majke postojao dogovor Ustavnog suda i Vlade.
– Ovdje je evidentno postojao dogovor Vlade sa Ustavnim sudom da se čitav postupak završi saglasno epilogu koji je evo dobio u vidu ovog predloga zakona. Pravo koje je dosad neko ostvario po neustavnom zakonu niko nije dovodio u pitanje – istakao je Gošović.