Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović već šest godina krši Zakon o sprečavanju korupcije, jer ni u jednom imovinskom kartonu koji je u proteklom periodu podnio kao javni funkcioner nije prijavio dug od 135.000 eura koji ima prema bankama. Taj dug potvrđuju podaci iz katastra, u koje je „Dan” imao uvid, ali te informacije nema u imovinskim kartonima od 2011. (od kada je nastao dug) do danas, na šta očigledno ne reaguje Agencija za sprečavanje korupcije, koja je dužna da sankcioniše kršenje Zakona o sprečavanju korupcije.
Gvozdenoviću je stan (potkrovlje-mansarda) u Podgorici od 68 kvadrata opterećen sa dvije hipoteke. Kako je navedeno, kao teret na stan 26. septembra 2011. godine upisan je dug od „100.000/212.244,50 eura”. Kao povjerilac je naznačena Podgorička banka, a sudeći prema katastarskim podacima, Gvozdenović taj kredit otplaćuje do 4. novembra 2033. godine.
Druga hipoteka upisana je 25. aprila 2013. godine za dug od 35.000 eura. Rok za otplatu kredita je 23. april 2033. godine, a povjerilac je Komercijalna banka AD Budva. Na stanu je upisana zabrana otuđenja i opterećenja.
U zvaničnim podacima, koji su objavljeni na sajtu Agencije za sprečavanje korucpije, takvi podaci ne postoje. U segmentu izvještaja IV.10 (Dugovi po osnovu kredita, zajmova i ostali dugovi), za ovu godinu, ne navodi se da Gvozdenović ima bilo kakvo dugovanje. Takvog podatka nema ni u imovinskim kartonima od 2011. pa nadalje, odnosno od perioda kada je nastalo prvo kreditno zaduženje. On je od tada podnio osam imovinskih kartona Agenciji za sprečavanje korupcije (prethodno Komisiji za sprečavanje sukoba interesa).
Prema članu 24 Zakona o sprečavanju korupcije, izvještaj o prihodima i imovini funkcionera treba, između ostalog, da sadrži podatke o „dugovima (glavnica, kamata i rok otplate) i potraživanjima”. Prema članu 27 istog zakona, podaci iz „registra objavljuju se na internet stranici Agencije”, osim podataka koji se odnose na jedinstveni matični broj, prebivalište, boravište i adresu stanovanja, te školsku spremu i zvanje, i ime oca i majke. Ne objavljuju se podaci koji se odnose na adresu na kojoj se nalazi nepokretna imovina, djecu javnog funkcionera do navršenih 16 godina života, te alimentaciju i druga primanja, odnosno davanja po osnovu socijalne i dječje zaštite.
Zakonom je predviđena kazna od 500 do 2.000 eura za javne funkcionere koji u izvještajima o prihodima i imovini ne navedu tačne i potpune podatke.
Gvozdenović je u izvještaju o prihodima i imovini za prošlu godinu naveo da kao potpredsjednik Skupštine zarađuje 1.990 eura. Prethodno je kao ministar održivog razvoja zarađivao 1.903 eura. Predsjednik je Skupštine Ženskog rukometnog kluba Budućnost, za šta, kako je naveo, ne prima naknadu.
Gvozdenović je, pored stana, prijavio da posjeduje i kuću od 116 kvadrata. Vlasnik je i pola kuće od 55 kvadrata i voćnjaka od 967 metara kvadratnih. Posjeduje i po trećinu livade od 11.523 kvadrata, šume od 10.470 i polovinu njive od 151 kvadrat. Na njegovo ime se vodi i 17 odsto šume od 2.276 kvadrata, kao i šuma od 2.865 i od 79.826 metara kvadratnih.
Gvozdenovićeva supruga Marijana mjesečno zarađuje 450 eura. Ona je vlasnica firme „Menta Montenegro”. A.O.
Bez odgovora
Iz pres službe Skupštine i Gvozdenovićevog kabineta nijesmo dobili odgovor u vezi sa kreditnim zaduženjem potpredsjednika parlamenta. Iz Agencije za sprečavanje korupcije nijesu odgovorili na pitanja „Dana” da li su pokretali postupak protiv Gvozdenovića i, u slučaju da to nijesu uradili, iz kojih razloga, s obzirom na to da godinama ne poštuje tu zakonsku obavezu.