NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) tokom prošle godine obratilo se preko 1.200 građana da prijavi korupciju ili neko drugo kršenje zakona, saopštio je u razgovoru za „Dan” direktor istraživačkog centra te organizacije Dejan Milovac.Od tog broja, kako pojašnjava, blizu 800 poziva se odnosilo samo na kršenje izbornih procedura ili nemogućnosti građana da iz nekog razloga ostvare biračko pravo. Što se tiče ove godine, koja nije izborna, broj poziva koji dobijaju je oko 40 mjesečno.
Milovac podsjeća da MANS već godinama uporno radi na otkrivanju najkompleksnijih šema privatnih interesa i korupcije u Crnoj Gori i za to vrijeme su podnijeli stotine krivičnih prijava.
– Nažalost, reakcija tužilaštva je deleko od željene, ali ne i neočekivana. Dok se javnosti „prodaju” uspjesi u procesuiranju budvanske grupe, realnost je bitno drugačija. Prije svega zarobljeno tužilaštvo nije kadro procesuirati bilo šta što nije diktat političke elite u čiju službu je u potpunosti angažovano i gotovo svi veći slučajevi koji su do sada procesuirani su na nekom nivou služili za političke obračune unutar vladajuće vrhuške. Krivične prijave protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića, njegove porodice i kumova, te prijatelja su za tužioce Milivoja Katnića i Ivicu Stankovića i dalje zabran u koji ne smiju da uđu. Sve dok je tako, tužilaštvo će nastaviti da bude servis za zataškavanje i obračun sa neprijateljima političke elite – ocijenio je Milovac.
Milovac upozorava da se veliki broj krivičnih prijava koje je MANS podnio odbacuje zbog zastare, a ne zbog nedostatka dokaza.
– U tom smislu, nije teško zaključiti kome najviše odgovara takva praksa, za koju smatramo da je namjerno uvedena – naglašava Milovac.
Kada su u pitanju prijave građana u vezi sa izbornim procesom, većina njih se odnosila na moguće zloupotrebe javnih fondova, nezakonito zapošljavanje, kupovinu glasova, zastrašivanje.
– Takođe, veliki broj građana se odlučio da upravo preko MANS-a provjeri na kojem glasačkom mjestu mogu obaviti glasanje. Kada su u pitanju ostale prijave građana, one su se dominantno odnosile na nezakonito zapošljavanje, nelegalnu gradnju i probleme sa dobijanjem građevinskih dozvola i komunikacije sa katastrom. Pored toga, građani su se žalili na netransparentne postupke javnih nabavki, privatizacije i upravljanja javnim finansijama. Određeni broj prijava se odnosio na rad tužilaštva i sudstva, a MANS je tokom prošle godine pomogao i grupama građana koje su se uglavnom žalile na ekološke i probleme sa eksploatacijom različitih resursa – istakao je Milovac.
Na pitanje kako objašnjava činjenicu da se građani češće obraćaju NVO sektoru da prijave korupciju, a ne državnim organima koji su plaćeni da štite javni i interese građana, Milovac kaže da se nažalost institucije i dalje ne percipiraju kao nešto što treba da služi građanima, već čak nasuprot.
– I dalje u velikoj mjeri postoji strah od represije, koji brojni primjeri postupanja države čine potpuno realni. Građani su svjesni da su crnogorske institucije zarobljene i da bez javnog pritiska nije moguće natjerati ih da rade svoj posao. MANS već 12 godina građanima pruža mogućnost da potpuno anonimno podnesu prijavu protiv bilo kog državnog organa ili javnog funkcionera/službenika i da mogu biti sigurni da njihov identitet neće biti kompromitovan. O tome koliko nam građani vjeruju govore i podaci o broju poziva koje dobijamo na godišnjem nivou. Podaci koje ne demantuju ni u tužilaštvu govore da ta institucija dobija više krivičnih prijava za visoku korupciju od nas, nego od kompletnog policijskog aparata. Takođe, broj prijava koji dobijamo na godišnjem nivou je nekoliko puta veći od ukupnog broja prijava koje dobijaju sve državne institucije koje imaju servis za prijavu korupcije. Sa druge strane imamo čak i apsurdne situacije kada građani u MANS dolaze nakon što su u tužilaštvu dobili instrukciju da se za određene predmete jave nama – ocijenio je Milovac.
Većina prijava koje podnesu građani se i procesuira do kraja, a samo u malom broju MANS nije u mogućnosti da reaguje. Određeni broj prijava se završava tako što se građanima dostavi detaljna informacija o tome kako da ostvare neko svoje pravo ili im se da pravni savjet i upute se na zakonsku proceduru koju mogu iskoristiti.
–Jedan broj prijava se završava tako što MANS upućuje prijave različitim inspekcijama i prati njihovo postupanje sve do željenog rezultata kada se informacija vraća građaninu koji je prijavio slučaj. Konačno, jedan manji broj najkompleksnijih prijava se prosleđuje Istraživačkom centru MANS-a koji dalje gradi slučaj, istražuje, podnosi krivične prijave i vodi kampanju oko tog konkretnog slučaja – objašnjava Milovac.M.S.
ASK zarobljena u konfliktu interesa
Milovac smatra da Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nastavlja da postoji i fingira borbu protiv korupcije.
– Smatram da ne možemo očekivati bilo kakve ozbiljnije rezultate od institucije koju je zarobio školski primjer konflikta interesa koji postoji između njenog direktora i novog premijera Duška Markovića. Naivno bi bilo čak i ponadati se da bi direktor Sreten Radonjić nepristrasno procesuirao neku prijavu protiv Markovićeve vlade, ili partije, svejedno. Dosadašnje iskustvo koje je MANS imao kada je u pitanju procesuiranje prijava na izborne neregularnosti, potvrđuje upravo to – zaključuje Milovac.
Zbog izbora 127 krivičnih prijava
MANS, kako ističe, godišnje podnese na desetine krivičnih prijava, uglavnom zbog najkompleksnijih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala. Prošle, izborne godine, samo je tokom izbornog dana podnijeto 127 krivičnih prijava u kojima je bilo neophodno postupati odmah zbog prirode krivičnog djela, međutim, tužilaštvo se njima tada nije bavilo.
– Do danas, MANS je dobio odgovor na tačno 100 krivičnih prijava koje smo podnijeli tokom izbornog dana i sve one su odbačene. Ovo je bilo i za očekivati jer nismo imali reakciju na sam dan izbora, a protok vremena je učinio da ih je nemoguće procesuirati na valjani način. Kada su u pitanju inicijative za pokretanje inspekcijskog nadzora koje MANS takođe šalje, u sklopu postupanja po određenim slučajevima, one se najčešće dostavljaju Inspekciji rada, Inspekciji zaštite prostora, Ekološkoj inspekciji, gdje smo primijetili određena poboljšanja u postupanju po njima, doduše ipak ograničena nedostatkom kapaciteta za punu primjenu zakona – dodao je Milovac.