Većinom glasova, sudije Ustavnog suda juče su odlučile da odredbe izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima su smanjene naknade korisnicama prava po osnovu rođenja troje i više djece, nijesu suprotne sa Ustavom Nakon odluke suda, majke koje protestuju ispred Skupštine zbog smanjenja naknada, odlučile su da prekinu štrajk glađu, najavljujući da će nastaviti sa protestima.
Koordinatorka organizacionog odbora majki korisnica naknada Željka Savković saopštila je da prekidaju štrajk glađu, ali nastavljaju proteste ispred Skupštine u Podgorici. Ona je poručila da očekuje podršku građana koji su 30 godina čekali da „osvijetle obraz Crne Gore”, ali niko ne smije doći da „ruši institucije, pošto sve može mirno i demokratski da se riješi”.
– Dočekale smo sramnu odluku Ustavnog suda. Ne zaslužuju da ih kritikujemo, ni sud, ni Skupština, ni Vlada ne zaslužuju našu kritiku – kazala je Savkovićeva.
Ona je zahvalila svima koji su dosad podržali proteste kroz prisustvo i donacije, jer su majke u borbu za svoja stečena prava ušle bez centa.
– Toliko o tome da nas neko plaća da budemo ovdje. Nećemo mi da rušimo objekte oko nas, ako neko sruši ijedno staklo srušio je sve majke. Obustavljamo štrajk glađu jer nećemo da im pružimo užitak da nas gledaju kako umiremo. Ali nas neće maći odavde, jer ćemo protest nastaviti mirno i dostojanstveno, onako kakva je Crna Gora – poručila je Savkovićeva, dodajući da se upravo u ovim i ovakvim trenucima rješava istorija Crne Gore.
Iako je većina sudija odbacila inicijativu za ustavnu provjeru ovih odredaba, sudije Milorad Gogić i Miodrag Iličković bili su protiv, smatrajući da su izmjenama ovog zakona majkama ugrožena prava na svojinu, na mirno uživanje imovine i nije utvrđen javni interes kojim bi se opravdalo njegovo povratno dejstvo, ali je dovedena u pitanje i pravna sigurnost. Nezvanično, za odbacivanje inicijative glasali su predsjednik suda Dragoljub Drašković, sudije Mevlida Muratović, Desanka Lopičić i Budimir Šćepanović. Sjednici nije prisustvovao sudija Hamdija Šarkinović.
– Ustavni sud je ocijenio da je zakonodavac ovlašćen da zakonom uredi pitanja koja se odnose na prava iz socijalne i dječje zaštite, odnosno zaštite majke i djeteta, što uključuje ustavno ovlašćenje da mijenja zakonsko uređenje u ovoj oblasti, radi njegovog prilagođavanja promijenjenim ekonomskim i socijalnim prilikama u državi ili njegovoj stabilizaciji, odnosno stvaranja pretpostavki za dugoročno održiv socijalni sistem, što uključuje i preduzimanje mjera usmjerenih prema racionalizaciji trošenja javnih sredstava i stabilizaciji prihoda državnog budžeta – navedeno je u odluci Ustavnog suda.
Sudije su ocijenile da se u ovom slučaju ne radi o stečenom pravu, jer tu kategoriju Ustav ne prepoznaje te da smanjenje naknada nije miješanje u stečeno pravo već ustavno ovlašćenje vlasti da mijenja zakonska rješenja.
Izvjestilac u ovom predmetu, predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković kazao je juče da su takvu odluku temeljili i na relevantnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, koji je, kako je dodao, u više predmeta izrazio stav o granicama slobodne procjene države, prilikom donošenja zakona o mjerama ekonomske i socijalne politike.
Sudija Mevlida Muratović ocijenila je da su jasni stavovi sudske prakse van Crne Gore, posebno Njemačke, Suda u Strazburu, ali i predmet Lakićević i drugi protiv Crne Gore i Srbije. Ona je ukazala da je u tom predmetu jasno istaknut stav da država u oblasti socijalnih zakona uživa široko polje slobodne procjene, odnosno da u interesu socijalne pravde i ekonomske dobrobiti mogu legitimno da koriguju, ograniče visinu iznosa ili čak da smanje iznose koji bi se normalno plaćali licu koje za to ima uslov.
Drugačiji pristup ovoj stvari imao je sudija Miodrag Iličković, koji je ocijenio da se u ovom slučaju „naopačke krenulo”. On je zapitao imaju li ikakvu pravnu snagu odredbe kasnije donijetog zakona, kojima se mijenjaju eventualno neustavne odrebe, cijeneći da bi izmjene zakona trebalo razmatrati sa osnovnim aktom jer se postavlja pitanje da li će se tumačiti zakon da su majke „stekle” pravo po zakonu iz 2015, uprkos pravnoj mogućnosti da se to proglasi neustavnim. Njegovo je mišljenje da je Ustavni sud po službenoj dužnosti trebalo da djeluje u ovom slučaju, odredi privremene mjere i spriječi bilo kakve isplate dok ne donese stav o zakonu kojim su naknade pripisane. Podsjetio je da su osnovne odredbe ovog zakona po pitanju naknada za majke donesene u julu 2015. godine.
– Inicijativa o osnovnim normama stoji u sudu, i bez obzira što niko nije tražio prioritet u rješavanju, tu je u pitanju 22.000 duša. Po prirodi stvari, to je prioritet za odlučivanje, pa nam niko ne mora predlagati da mi to stavljamo u prioritet. Ustavni sud je po službenoj dužnosti trebalo da pokrene postupak, odredi privremene mjere zabrane isplata svega dok ne zauzme stav po ovom pitanju i raščisti u potpunosti i do kraja svu ovu situaciju koja se od 2015. do dana današnjega rješava i koja je eskalirala ovim čega smo svi svjesni. Sud je imao ta ovlašćenja. Time bismo eliminisali sve ove probleme – kazao je Iličković na sjednici koja je bila otvorena za javnost.
On je ukazao da se u slučaju ovog zakona ne radi o ukidanju prava, već o smanjenju njegovog obima.
– Ovdje je veoma važno da li je obim sužavanja ovog prava išao dotle da se izgubila njegova suština. Postavlja se pitanje do koje mjere je to pravo suženo, skraćeno, izokrenuto i da li je pravna suština i smisao te norme ispoštovana. To je za mene krucijalno pitanje – saopštio je Iličković.
Ukazao je da je izmjenama zakona propisan fiksni iznos naknada, dodajući da je to rogobatno i loše jer se samo zakonom može mijenjati. Iličković je naglasio da se u starom zakonu pominje odredba „doživotne” naknade, koje nema u novom.
– Ovdje nije samo umanjeno pravo u novčanom iznosu, već se postavlja pitanje pravne sigurnosti i njihovog zaposlenja, regulisanja njihovog statusa. Majke su očekivale da će im biti bolje sa ovim zakonom, što je legitimno. Izmjene i dopune zakona narušavaju taj stav – smatra Iličković.
On je, govoreći o pitanju ravnomjernosti, ukazao da su zarade u javnom sektoru smanjene od tri do osam odsto, a majkama sa većim naknadama za 21, a sa manjim za 25 odsto.
– Ovdje se postavlja pitanje ravnomjernosti. Podržavam dio referata gdje se navodi da je pravo planirati socijalnu politiku shodno budžetu, mogućnostima itd. Ali u svim presudama, pa i u presudama njemačkog suda se navodi kako se mora paziti na srazmjernost, na ravnotežu, ravnomjerno davanje. Ovdje se postavlja pitanje da li je to ispoštovano. Da li su sve ove okolnosti promijenile suštinu ovog prava? Za mene je to dilema – upozorio je Iličković.
On je ocijenio da parlament nije utvrdio javni interes zbog kojeg se donosi zakon, a sa ovim njegovim stavom se saglasio i sudija Milorad Gogić. On je predložio sudijama da prvo glasaju da li da zastanu u radu dok se osnovni predmet ne riješi, ili da oba predmeta rade istovremeno u istoj fazi. Takođe je tražio da se sud povuče i da se glasa o tome kao o „prethodnom pitanju”. Nakon povlačenja, sudije su se vratile, a predsjednik suda Dragoljub Drašković kazao je da su „prevazišli prethodno pitanje”. Nakon nastavka sjednice, sudija Gogić je saopštio da se u ovom predmetu može govoriti o kršenju prava na svojinu, odnosno na pravo na mirno uživanje imovine.
– Prema ovom zakonu koji danas cijenimo, naknade više nijesu doživotne, one su određene na fiksni iznos. Mogao bih se složiti da prava koja se crpe iz klasičnog socijalnog zakonodavstva ne predstavljaju stečena prava i nijesu klasična stečena prava. Međutim, površan bi bio zaključak da država ima apsolutno, diskreciono pravo da mijenja uspostavljeni sistem socijalnog zakonodavstva. Mi smo država socijalne pravde i smatram da ovo davanje jeste imovina. Imamo grupu žena koje su kroz svoj radni odnos stekle pravo na zaradu. Ta zarada im je ovim, uslovno rečeno, ugrožena. Ne vidim da je primijenjen test proporcionalnosti. U rukama Ustavnog suda je vruć krompir. Naša tema je građanin i naša prava i slobode – naglasio je Gogić.
Upozorio je da se ne smije zanemariti odnos Komiteta Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava, koji je predložio da se socijalna davanja u Crnoj Gori povećaju.A.O. – M.S.
Blažić: Napisali sve što odgovara vlasti
Profesor Đorđije Blažić izjavio je da je očekivao ovakvu odluku Ustavnog suda, ali ga je iznenadilo njeno obrazloženje.
– Sudije koje su pisale obrazloženje dobro su se potrudile da u odluku unesu sve ono što odgovara vlasti, apsolutno sve, da bi odbili predlog – naveo je Blažić u emisiji „Replika” na RTCG.
Majke pozivali u policiju
Nekoliko korisnica naknada po osnovu rođenja djece dale su juče izjavu u Centru bezbjednosti Herceg Novi na okolnosti organizovanja skupa podrške ženama koje protestuju u Podgorici zbog smanjenja primanja. Majke su kazale da su bile neprijatno iznenađene kada su pozvane u policiju i da je kao da su kriminalci insistirano da se odmah jave.
Marković: Iz DF-a se obrate majkama, pa odu u restoran
Premijer Duško Marković kazao je juče da je za njega odluka očekivana Ustavnog suda.
-Ona je zasnovana na Ustavu i to je potvrda da Vlada nije povlačila neustavne i nezakonite poteze. Kao predsjednik Vlade i kao pravnik to ne bih sebi dozvolio. Dakle, sve prakse i standardi pokazuju da nijedno pravo ne može u svom nominalnom iznosu imati zagarantovanu poziciju. To ne može imati ni penzija, ni zarada, ali ni socijalna naknada – kazao je on u Bijelom Polju.
On je poručio da se sa Vladom ne može razgovarati putem ucjena i pritisaka.
- Ne može se sa nama po ovom pitanju razgovarati preko poruka DF-a i lidera opozicije, koji se obrate majkama ispred Skupštine i odmah nakon toga završe u nekom od luksuznih restorana u Podgorici - zaključio je Marković.M.N.
Sud nije zaštitio princip ustavnosti
Član Predsjedništva Demokrata Neven Gošović ocijenio je da Ustavni sud nije štitio princip ustavnosti i zakonitosti. Podsjetio je da je država zakonom iz avgusta 2015. godine garantovala majkama da je pravo na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece njihovo doživotno pravo.
On je istakao da princip pravne sigurnosti zahtijeva da se izbjegava svako narušavanje već utvrđenih stečenih prava.
– Donesenom odlukom Ustavni sud, glasovima predsjednika i trojice sudija, nije zaštitio stečena prava i slobode majki koje rode troje ili više djece, iako je to, poštujući princip ustavnosti i zakonitosti, bio dužan učiniti – upozorio je on.
Smatra da je Ustavni sud, shodno članu 33 Zakona o Ustavnom sudu, bio dužan da zatraži od Skupštine da dostavi cjelokupnu dokumentaciju u vezi sa donošenjem zakona, kako bi mogao utvrditi odlučnu činjenicu da li je došlo do povrede ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona, ali da to nije učinio.