U dijelu izvještaja Stejt departmenta o ljudskim pravima u Crnoj Gori, koji se bavi korupcijom i nedostatkom transparentnosti u Vladi, po prvi put je posebno aspotrofirana korupcija u visokom obrazovanju, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje. Ističu da je to problem na koji CGO godinama ukazuje, zbog čega trpi „ružne napade“ od Univeziteta Crne Gore (UCG).
– Biće zanimljivo kako će UCG reagovati sada kada korupciju u visokom obrazovanju vidi i Stejt department i hoće li sa istim žarom moći i Stejt department napasti – kazala je saradnica na programima u CGO Svetlana Pešić.
Ona je ocijenila da izvještaj predstavlja vjernu sliku crnogorske stvarnosti, te da je njegova posebna vrijednost što u značajnoj mjeri koristi nalaze nevladinih organizacija, koje su, kako je ukazala, nerijetko predmet najprizemnijih napada u Crnoj Gori zbog ukazivanja na stvarne problemekoji opterećuju naše društvo.
– Nama u Centru za građansko obrazovanje je posebno važno što se izvještaj u nekoliko oblasti koje su nam u fokusu poziva na naše izvještaje i ocjene. To se, prije svega, odnosi na pitanje netransparentnog i selektivnog ulaganja javnih sredstava u medije koje uvodi „meku cenzuru“ i ugrožava kritički orijentisane medije na tržištu. Nadamo se da će i ova opomena koja dolazi SAD doprinijeti našim naporima da se kreiraju jasni mehanizmi kontrole finansiranja medija iz javnih fondova i dodjele državne pomoći medijima u Crnoj Gori. Podsjećamo da su nalazi iz ove oblasti, kojima se CGO godinama bavi, pobudili, od samog početka objavljivanja, pažnju mnogih relevantnih međunarodnih aktera, za razliku od crnogorskih nadležnih institucija koje uporno ignorišu problem pravno neuređene oblasti finansiranja medija iz javnih fondova i praktičnog favorizovanja pojedinih medija u procesu ovih izdvajanja, odnosno onih koji pozitivno izvještavaju o Vladi – saopštila je Pešić za „Dan“.
Posjeća da je CGO tokom prošle godine dokumentovao da „Vlada, kroz netransparentnu upotrebu diskrecionih sredstava, igra aktivnu ulogu u odlučivanju koje će nevladine organizacije dobiti državnu pomoć a koje ne“.
– CGO je u svom izvještaju upozorio da primjeri nepostojanja konkursa i kriterijuma dodjele državnog zemljišta i imovine nevladinim organizacijama, uz manjak transparentnosti i mogućnost diskrecionog odlučivanja predstavljaju i rizik za korupciju, što je posledično loš prilog ugledu NVO u cjelini. Na ovaj način se otvara prostor da se vrši direktan uticaj na NVO, favorizovanjem i nagrađivanjem određenih NVO, a kažnjavanjem onih koje nijesu u „milosti“ vlasti. Ovo je posebno važno i u svjetlu poslednje odluke Skupštine Glavnog grada da se preko 3.500 kvadrata gradsko-građevinskog zemljišta, uz prateće komunalije, ustupi samo za tri NVO – Građanskoj alijansi, CDT-u i Faktu, na jedan način koji je netransparentan i sa upitnom zakonskom osnovom, a što vodi nejednakom tretmanu svih ostalih NVO u odnosu na ove tri – dodaje ona.
Pešić smatra da ovaj način uvažavanja doprinosa nevladinih organizacija od strane međunarodnih aktera može samo služiti kao podstrek da i dalje kvalitetno rade na unapređenju i izgradnji demokratskog društva, u kojem se onima koji kritikuju, kako je istakla, neće ograničavati prostor za rad, već će se njihovi nalazi koristiti kako bi zajedno rješavali postojeće prilično velike probleme.
A.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.